SARAJEVO - Trojica bh. državljana, članova "alžirske grupe", koji su se sredinom decembra vratili u BiH nakon sedam godina provedenih u američkom vojnom logoru Gvantanamo na Kubi, još nisu dobili lična dokumenta.
"Ne znam zašto ih nismo dobili, tu proceduru za nas provode advokati koji su u vezi s timom naše odbrane iz SAD", kaže bh. državljanin alžirskog porijekla Mustafa Ait Idir, jedan od trojice bivših zatočenika Gvantanama.
Od advokata saznajemo da je za Aita Idira potrebno obezbijediti originalni rodni list iz Alžira jer bh.vlasti, kod upisa u knjigu državljana, nisu upisali imena njegovih roditelja. Preostala dvojica Muhamed Našle i Budela Hadž nemaju stara bh. dokumenta, koja bi trebalo da predaju kako bi dobili nova. Stara dokumenta su im oduzeta prilikom deportacije na Kubu i nisu ih dobili natrag.
"Nismo očekivali da se i to može desiti, ali znamo da će se predstavnici nove administracije SAD i CIA uključiti u taj proces", kazao je Robert Kirš, jedan od advokata odbrane.
Advokati odbrane "alžirske grupe" tvrde da BiH ima obavezu da preuzme preostala dva zatvorenika iz Gvantanama, Sabera Labara i Lakdara Bumediena. No, ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović smatra da ne postoji zakonski osnov da ih BiH automatski prihvati.
"Odluku o prihvatu može donijeti samo Vijeće ministara BiH. Oni nisu naši državljani i mogu se vratiti u Alžir gdje su rođeni i gdje se protiv njih, koliko znam, ne vode krivični postupci", kaže Sadović.
On tvrdi da je "jedna od tih osoba na osnovu lažnih podataka dobila bh. državljanstvo koje je kasnije oduzeto dok je drugi, također na osnovu lažnih podataka, dobio stalni boravak koji je uskraćen".
Iako je svih šest članova "alžirske grupe" prije izručenja SAD 2002. godine (pod optužbama da su pripremali napad na američku ambasadu u BiH) Vrhovni sud FBiH oslobodio svih optužbi, Sadović tvrdi da su oni kršili zakone.
"Svaki stranac mora poštovati zakone zemlje u kojoj boravi, a oni to nisu radili i stoga je vrlo teško prihvatiti razgovore o njihovu povratku u BiH", rekao je Sadović.
Advokat Robert Kirš ističe da su vlasti SAD od bh. vlasti zatražile da prime ova dva čovjeka i upozorava da BiH, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima, ima obavezu da ih primi jer su isporučeni sa njenog teritorija.
"Odbijanjem da ih primi BiH opstruira politiku SAD", kaže Kirš i napominje da obojica preostalih zatvorenika štrajkuju glađu, Bumedien od decembra 2006. godine, a Labar od decembra 2008. i obojicu ih vještački hrane.
Problem preuzimanja ostalih zatvorenika
Na obaveze BiH da iz Gvantanama preuzme preostalu dvojicu iz "alžirske grupe" Sabera Labara i Lakdara Bumediena upozorava i Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH.
"Vlasti uporno i tvrdoglavo ignorišu činjenicu da BiH ima obavezu da štiti ljudska prava svih osoba koje borave na njenom teritoriju, a ne samo svojih državljana i BiH je za tu dvojicu odgovorna jednako kao i za svoje državljane jer ih je isporučila sasvim nezakonito, mimo presuda vlastitih sudova", kaže Dizdarević i napominje da je dodatni argument to da "ti ljudi u BiH imaju porodice".
Belkasim Bensajak jedini je iz "alžirske šestorke", deportovane prije sedam godina iz BiH, kog Vašington nije oslobodio.