SARAJEVO - Kantonalno tužilaštvo Sarajevo primilo je nove informacije u vezi s istragom o atentatu Joze Leutara, zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH, koji otkrivaju da je pokojni Leutar, još pet godina prije ubistva, bio proglašen čovjekom sa "neprijateljskim stavovima".
"Dobili smo određene materijale koji bi se mogli dovesti u vezu s ubistvom Leutara. U toku je analiza dostavljenog materijala, nakon čega će uslijediti određene mjere i radnje Tužilaštva", navedeno je u dopisu glavnog kantonalnog tužioca Branka Šljivara.
Kako se navodi u dokumentu Službe državne bezbjednosti RBiH, sačinjenog tokom 1994. godine, pet godina prije atentata na Leutara, ocijenjeno je da "Leutar ima retrogradne i neprijateljske stavove". Navodi o Leutaru dio su službene zabilješke SDB-a koju, prema nezvaničnim informacijama, posjeduje i Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu.
Navodi o Leutaru dio su zabilješke o Muniru Alibabiću, tadašnjem načelniku CSB Sarajevo. U ovom dokumentu, koji je dostavljen Predsjedništvu RBiH, navodi se 10 razloga zbog kojih bi Alibabić trebalo da bude smijenjen. Zamjereno mu je druženje i saradnja s kadrovima srpske nacionalnosti, prvo u obavještajnoj službi, a potom i u policiji, "zbog čega nije uključen u najsuptilnije poslove odbrane muslimanskog naroda". Dio se odnosi i na njegove kontakte s Leutarom.
"Odmah po imenovanju Joze Leutara iz takozvane HRHB za zamjenika ministra MUP-a FBiH, Alibabić je s njim otpočeo intenzivne kontakte, u kojima je 'pojašnjavao' međusobne odnose među muslimanskim kadrovima u MUP-u, iako su mu poznati retrogradni i, u osnovi, neprijateljski stavovi Leutara", piše u ovom dokumentu, koji nosi oznaku strogo povjerljive državne tajne. Šljivar lično predvodi istragu o ubistvu Joze Leutara, ali je odbio preciznije govoriti o detaljima. Nezvanično saznajemo da je jedan od pravaca istrage i dokument u kojem je Alibabićev "grijeh" i kontaktiranje s Leutarom.
Dokument nekadašnje Službe državne bezbjednosti RBiH samo je dio dokumentacije o smjeni Munira Alibabića s funkcije načelnika CSB Sarajevo. Tadašnje Predsjednišvo RBiH formiralo je posebnu komisiju, koja je trebalo da istraži Alibabićev rad. Među ostalim, dokument SDB bio je povod za njegovu smjenu. Tadašnji član Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović kaže da se ne sjeća da je ubijeni zamjenik ministra proglašen "osobom s neprijateljskim stavovima".
"Zaista se ne mogu sjetiti takvog dokumenta. Sjećam se da smo imali posebnu komisiju, koja je istraživala sukob između Alibabića i tadašnjeg ministra MUP-a RBiH Bakira Alispahića. Siguran sam da nismo dobili niti jedan dokument koji se posebno bavi Leutarom, a da li je on u nekom od dokumenata iz spisa o sukobu Alibabića i Alispahića uzgred spomenut, zaista ne znam", rekao je Pejanović.
Leutar je preminuo nekoliko dana nakon atentata 16. marta 1999. godine u Sarajevu. Pod njegov je automobil podmetnuta eksplozivna naprava. Nakon godinu i po suđenja, u procesu pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, optužbe za Leutarovo ubistvo oslobođeni su: Dominik Ilijašević Como, Zoran Bašić, Željko Ćosić, Jedinko Bajkuša, Ivan Andabak i Mario Miličević. Proces koji je okončan 69. novembra 2002. godine ocijenjen je najvećim nakon rata u BiH. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu potom je otvorilo novu istragu o atentatu na Leutara, ali ona do danas nije rezultirala otkrivanjem počinilaca i nalogodavaca ovog ubistva.