Sredinom aprila Savezna Republika Njemačka je zvanično obustavila finansiranje četiri projekta u Republici Srpskoj. Radi se o projektima Rehabilitacija HE Trebinje, faza III, Rehabilitacija HE Trebinje, faza IV, Vjetroelektrana Hrgud i Snabdijevanje otpadne vode Gradiška.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a, saznavši za odluku, rekao je:
"Izgubićemo kredite iz Njemačke, naći ćemo ih u Kini, zemlji koja je spremna na ekspanziju."
Prof. dr. Dietmar Köster, europarlamentarac Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu iz Njemačke, za "Oslobođenje" ističe kako je "važno da što više država članica EU nametne ciljane sankcije Dodiku i njegovim snagama".
"Sasvim je moguće da će Kina pokušati da uskoči kako bi popunila nastajuće vakuume, ali postajati ekonomski ovisan o autoritarnoj supersili kao što je Kina, ostaje sumnjivo. U 2021. godini 65,7 posto ukupne trgovine BiH je prošlo kroz zemlje članice Europske unije. Trgovina sa Kinom, s druge strane, činila je samo 5,2 posto. BiH ostaje zavisna od EU, kako u pogledu svoje trgovinske politike, tako i u smislu provođenja procesa članstva u EU, kaže prof. dr. Köster.
Josip Juratović, izvjestitelj SPD-a u Odboru za europsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za zapadni Balkan, kaže da su, zbog Dodikovog ishitrenog ponašanja zloupotrebe položaja s ciljem izazivanja tenzija s dokazanim visokim nivoom korupcije, sankcije svojevrstan poziv na odgovornost.
"Smatram da sankcije Dodika neće puno pogoditi, jer je kroz politiku godinama gomilao financijsku sigurnost, stvorit će mu nelagodnosti, ali javno ismijavanje i blokiranje institucija BiH, ne samo od Dodika, koji je najglasniji, ipak moraju biti sankcionirani. S podsmijehom je komentirao sankcije SAD, Velike Britanije, ali vidan nivo nervoze je pokazao kada je Vlada SR Njemačke najavila da će obustaviti četiri infrastrukturna projekta za RS u iznosu od 105 milijuna eura. Sve su to projekti koje financira GIZ - Njemačko društvo za internacionalnu zajedničku suradnju isključivo iz sredstava SR Njemačke, a ne EU. Trenutno imaju 1.518 projekata diljem svijeta sa proračunom većim od 18 milijardi eura. Nadležna su im ministarstva vanjske politike, zaštite okoliša i nuklearne sigurnosti, Ministarstvo za gospodarstvo i klimatske promjene, te razvoj i obnovu", objašnjava nam Juratović.
Dodaje da savezna vlada Njemačke čvrsto stoji na strani BiH, dokazala se kao prijatelj BiH i spremna je za proširenje suradnje i intenzivniju podršku procesima približavanja EU.
"Ali, ne može se blagonaklono gledati na pregovaranje o teritorijalnom integritetu BiH, na korupciju, na odluke poput one o prijenosu nadležnosti s državnog na entitetski nivo i odluku i donošenje Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS. Zakon je suspendirao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt jer, prema važećem zakonu, entiteti ne mogu upravljati državnom imovinom. Za sav ovaj cirkus i nered mora netko snositi posljedice kako bismo osigurali mir i spriječili dodatno unošenje nemira u ionako krhku BiH, kojoj se ne dozvoljava da ozdravi. Nova 'semafor koalicija' i vanjska politika SR Njemačke ima i novi smjer, a to je da će umjesto dosadašnje Merkeličine stabilokracije i podržavanja, financiranja autokratskih režima i vođa, aktivnije sudjelovati na zapadnom Balkanu. Zbog toga smo prvi put uveli specijalnog izaslanika Manuela Sarrazina za ovaj region. A ukoliko bude potrebno, a bit će zasigurno i još suspenzija po pitanju korupcije, jer nije Dodik jedini destabilizator BiH", kaže Juratović i dodaje da se tu pojavljuje i Dodikova izjava da će ga Kinezi podržati i zamijeniti projekte koje je počela Njemačka.
Ističe da svi dobro znamo kako Kinezi sarađuju.
"Zapadni Balkan već na svojoj koži polako shvaća da kineske investicije, npr. u infrastrukturu, ne dolaze bez dodatne cijene, jer su to već osjetile zemlje poput Crne Gore pri izgradnji auto-puta, zbog kojeg je ušla u dužničko ropstvo i hitno traži pomoć od EU. Tu su i Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH i Albanija, koje su najistaknutije europske države po političkom utjecaju Kine. Bezbroj primjera imamo i u svijetu i EU, u kojima su kineske kompanije poslovale", upozorava Juratović.
Dodaje da treba naglasiti i razliku između kredita i investicija.
"Kina u regiji ima ukupno deset milijardi eura kredita, te 500 milijuna eura direktnih investicija, gdje Srbija prednjači s 356 milijuna eura investicija. Trgovinski deficit na 'balkanskoj' strani postoji, gdje Kina obično izvozi gotove proizvode, a Balkan neke primarne materijale. U Srbiji, prema podacima Narodne banke, od 2010. do 2019. priliv od 13 milijardi eura stranih direktnih investicija najviše se odnosio na priliv stranih ulaganja iz EU (od oko 70 posto). Za isti period Kina je uložila svega oko 500 milijuna eura (oko 2,65 posto), dok je iz Rusije stiglo oko devet posto ukupnih ulaganja. Prema zvaničnim podacima, pored direktnih stranih investicija, EU je i najveći donator u Republici Srbiji. U proteklih 18 godina zvanični Bruxelles osigurao je bespovratna sredstva u visini od oko 3,6 milijardi eura u različitim oblastima. Istovremeno je nevjerojatno i bez presedana da po anketi koju je provela agencija 'Ipsos', a objavljena je u listu 'Blic', 44 posto sudionika je protiv članstva Srbije u EU, dok je 35 posto za, što se prelijeva kod srpskog stanovništva u RS i Dodik pokušava iskoristiti tu obmanu tradicionalnim prijateljstvima", kaže Juratović.
Dodaje da 97 posto svih kineskih direktnih investicija u Europi ide na zapad kontinenta, tri posto ide u centralne i istočne zemlje, a tri posto od toga ide na zapadni Balkan. Ističe da to nije panično velika brojka.
"Međutim, ono što predstavlja problem je to što Kinezi surađuju s balkanskim zemljama, kao i u siromašnoj Africi. Oslonac te strategije širom svijeta bio je uspostavljanje bliskih privatnih odnosa s lokalnim moćnicima, autokratima, koji uz pomoć kineskih investicija ograničavaju demokratske slobode, ne vode brigu o okolišu, dovode svoje radnike, što smatramo ogromnim problemom za zapadni Balkan, jer je stopa korupcije strahovito visoka", ističe Juratović i dodaje da su Dodika njemačke sankcije vidno uznemirile i da je izgubio kompas, koliko god on govorio da će lako s njima.
Smatra da je Dodikov stav "lako ćemo" tačan, bar za njega, jer se on osigurao, ali nisu građani u RS, koji će i te kako osjetiti povlačenje investicija iz Njemačke po pitanju radnih mjesta, socijalne sigurnosti, a i ekološke održivosti.
Kako kaže, Dodikovo "lako ćemo bez EU" možda će produžiti vijek njegovog političkog trajanja, ali sigurno će posljedice snositi građani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.