BANJALUKA, SARAJEVO - Umjesto direktnog sučeljavanja programa, stavova i argumenata, gledaoci javnih servisa u BiH ovih dana u predizbornim debatama nerijetko gledaju prazne stolice, jer se dio kandidata za najviše funkcije ne odaziva na pozive za televizijske duele.
Ukratko:
- Dio kandidata za najviše funkcije ne odaziva se na pozive za televizijske debate.
- Na RTRS-u nije došlo do planiranog direktnog sučeljavanja Save Minića i Branka Blanuše.
- Slične situacije zabilježene su i tokom predizbornih debata na BHRT-u.
- Sagovornice "Nezavisnih novina" ukazuju na značaj jasnih pravila debate i direktnog sučeljavanja kandidata.
Bez direktnog sučeljavanja ostali su gledaoci RTRS-a, gdje je Savo Minić prihvatio poziv na debatu kandidata za predsjednika Republike Srpske, dok je Branko Blanuša odbio učešće. Slične situacije zabilježene su i u predizbornim debatama BHRT-a. Od četiri kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH pojavio se samo Semir Efendić, dok na debatu kandidata za hrvatskog člana nije došao niko od troje pozvanih. Od kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH pozivu se odazvao samo Nebojša Vukanović.
Dok kandidati svakodnevno obilaze gradove, održavaju tribine, skupove i obraćaju se biračima putem društvenih mreža, direktni televizijski dueli, barem prema primjerima sa javnih servisa tokom ove kampanje, ostaju bez dijela onih kojima su namijenjeni.
Mitrović: Kandidati više bježe od sebe nego od protivnika
Snežana Mitrović, dugogodišnja TV novinarka, ističe za "Nezavisne novine" da kandidati više bježe od sebe samih nego od protivnika.
"U politici je sve više neznalica, ljudi koji su na sumnjiv način stekli i diplome i bogatstvo. U vremenu AI i društvenih mreža lako uvjere birače koji prate online sferu da su oni ti - kapacitirani i da im se da povjerenje. No, kada bi bili dostupni u TV emisijama, iskusnim novinarima odgovarali na pitanja, u duelima se sučeljavali, njihovo 'znanje' bi se pokazalo. Uživo kada govoriš, ne može ni najbolji PR stručnjak da te iščupa ako si tabula rasa", kazala je Mitrovićeva.
Kako dodaje, u debatama bi kandidati pokazali svoje pravo lice.
"Što se tiče izostanka debata, to je posljedica upravo ovog napisanog. Kada bi bilo više debata, kandidati bi pokazali svoje pravo lice, ogolili se, a to po mnoge ne bi bilo dobro. Radije biraju da se smiješe sa fotošopiranih objava i montiranih videa gdje u kontrolisanim uslovima govore uglavnom tuđe rečenice.
Ja čak vjerujem da su naši mediji sposobniji da organizuju debate nego što su političari spremni da u njima učestvuju", navodi ona.
Milić: Kandidati moraju unaprijed znati na šta dolaze
Marija Milić, savjetnik za komunikaciju, ističe za "Nezavisne novine" da ne misli da se izostankom debata gubi njihov značaj.
"Međutim, važno je obratiti pažnju na pravila organizacije sučeljavanja. Naravno, nije isto organizovati TV duel dvoje kandidata i debatu sa više učesnika, ali profesionalni princip je isti: kandidati moraju unaprijed znati na šta dolaze. Posebno kad govorimo o kandidatima za inokosne funkcije, ozbiljna emisija se ne dogovara preko saopštenja i javnih prozivki. Ljudi iz izbornih štabova koji vode medijsku i javnu komunikaciju treba sa produkcijom da usaglase format, teme, trajanje, pravila, pravo na repliku, način postavljanja pitanja i termin. Kandidat treba da dobije pravila i datum dovoljno unaprijed. Kad ih prihvati - onda je dogovor završen. Ako nakon toga ne dođe u emisiju, sasvim je legitimno pitati zašto", navodi Milićeva.
Kako dodaje, ako pravila nisu prethodno usaglašena, onda naknadno proglašavanje ko je kukavica, ko je kome pobjegao, da li je medij "režimski" i ko je kome postavio zamku više liči na političku predstavu oko debate nego na ozbiljnu debatu.
"To je posebno važno danas, kad političari mogu veoma pažljivo da biraju medije koji su im naklonjeni, sopstvene mreže i druge kontrolisane formate. Duel ili debata su jedan od rijetkih prostora u kojima ne možete birati šta će vam protivnik reći i koje će potpitanje uslijediti. I medij i kandidat zato imaju svoj dio odgovornosti: medij da obezbijedi jasna i jednaka pravila, a kandidat da bude spreman da u debati brani ono za šta traži povjerenje građana", navodi ona.
"U duelu gubite veliki dio kontrole"
Kako dodaje, kandidati na svojoj mreži mogu da biraju temu, kadar i konačnu verziju.
"Na stranačkom skupu publika vam je naklonjena. U duelu gubite veliki dio te kontrole. Ne možete montirati protivnikov argument, preskočiti potpitanje, niti tri minuta kasnije snimiti bolji odgovor. Nije problem to što kandidat koristi kontrolisane formate. Problem je ako su to jedini formati u kojima je spreman da komunicira. Kontrolisana komunikacija pokazuje šta želi da nam pokaže. Debata pokazuje šta se dešava kad više ne kontroliše sve uslove", navodi ona, dodajući da
deset odvojenih rilsova ne mogu dati biraču ono što može jedan dobar razgovor u kojem svi moraju da odgovore na isto pitanje.
"Smisao dobre debate nije da proglasimo pobjednika, nego da birač poslije nje zna više. Kad debate nema, onda gubimo svi", zaključuje Milićeva.
