KARAĐORĐEVO - Srbija, BiH i Turska imaju zajedničku budućnost ako svaka država poštuje princip nemiješanja u unutrašnje stvari druge dvije zemlje, poruka je s trilateralnog sastanka predsjednika pomenutih država.
Na sastanku predsjednika Srbije i Turske, Borisa Tadića i Abdualaha Gula, i članova Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, koji je održan juče u Karađorđevu, istaknuto je da je budućnost ove tri zemlje u EU, te da će jedna drugoj pomagati na putu ka integracijama u EU. Poslije sastanka Tadić je istakao značaj pomirenja u regionu, procesuiranje ratnih zločina i individualizacija krivice. Kao preduslov kvalitetne saradnje u budućnosti, Tadić vidi iskorjenjivanje predrasuda koje su i dalje žive u sve tri države.
"Zajedno se moramo boriti protiv predrasuda proisteklih iz naše teške istorije, jer ako ostavimo prostor za predrasude u budućnosti ćemo se suočiti s brojnim problemima. Želimo da čitav region bude što pre integrisan u EU i to je najvažniji politički cilj koji treba da donese dobrobit naših građana", rekao je Tadić i dodao da je susret trilateralni sastanak, a ne međunarodna konferencija o BiH jer niti jedna od tri države samostalno nema kapacitet da riješi mnoge od problema nastalih u prošlosti.
Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da je opredijeljenje svih zalaganje za mir, razumijevanje i dobrosusjedske odnose te istakao da Srbija, BiH i Turska žele da Balkan bude oaza mira.
Region
Želimo da čitav region bude što prije integrisan u EU, rekao Tadić
On je naglasio da ovakvi susreti i dogovori o budućnosti znače da svi žele Balkan 21. vijeka, potpuno različit od onoga iz 20 ili 19. vijeka.
"Sve tri zemlje čvrsto su opredijeljene za EU, ali različite su pozicije po pitanju NATO-a, pošto je Turska članica tog saveza, Srbija je još neodlučna, dok se u BiH poslije NATO optimizma pojavio period protivljenja jednog dijela građana BiH tom savezu", kazao je Radmanović.
Radmanović je istakao da je na bilateralnom sastanku članova Predsjedništva BiH s Tadićem konstatovano da razne vrste optužnica iz Hrvatske i Srbije protiv državljana BiH stvaraju političke probleme u BiH.
On je naglasio da dobri odnosi tri zemlje stvaraju mogućnost za još bolje ekonomske odnose i izrazio nadu da će biti više ulaganja.
Izetbegović i Komšić su istakli da su se lideri ove tri zemlje obračunali sa duhovima prošlosti. Prema riječima sagovornika, tokom sastanka bilo je riječi i o Sandžaku. Izetbegović je nakon sastanka rekao da je lično posredovao između sukobljenih bošnjačkih struja u Sandžaku da se izmire i zauzmu jedinstven stav u onome šta hoće da ostvare u Srbiji.
"Rekao sam im jasno da mi više ne dolaze u Sarajevo u odvojenim posjetama. Želim da vidim sukobljene strane izmirene i da prije bilo kakvih kontakata sa mnom zuzmu jedinstven stav o onome što žele u Sandžaku", kazao je Izetbegović.
Komšić je naglasio da su se u Karađorđevu "obračunali sa zlim duhovima i vampirima prošlosti", te da je u tom smislu dogovorena inicijativa da ovakav trilateralni sastanak bude održan između BiH, Srbije i Hrvatske, i to o temama koje će se odnositi na ratne zločine, optužnice, te hapšenja građana.
Gul je istakao da Balkan nije na kraju Evrope, već da je njeno srce i da je želja svih da se pojača saradnja i riješe gorući problemi uz poštovanje teritorijalnog integriteta svake zemlje i poštovanje principa nemiješanja u unutrašnje stvari svake države jer su srećni svi koji primjenjuju te principe.
Turski predsjednik je naglasio da Ankara želi mir na Balkanu te da je spremna da pomogne BiH i Srbiji na putu ka integracijama u EU i NATO.
On je kazao da ulaže velike napore da pojača saradnju sa Srbijom i BiH i da želi da ih vidi ne samo u okviru EU nego i u okviru NATO-a.
"Da bi jedna zemlja postala članicom EU prvo treba da izvrši reforme. Turska je počela pregovore o pristupanju EU i izvršila korjenite reforme. Turska samim tim što je velika ekonomija može lobirati za prijem Srbije i BiH, a značajni su i uzajamno investiranje i pomoć u rehabilitovanju infrastrukture", rekao je Gul.
Mir
Turski predsjednik je naglasio da Ankara želi mir na Balkanu
Nakon trilateralnih razgovora konstatovano je da postoje velike mogućnosti za međusobnu saradnju tri zemlje u oblastima politike, ekonomije, kulture i nauke, ali da je preduslov za to proces pomirenja. U saopštenju za javnost izdatom poslije trilateralnog sastanka istaknuto je da su sve tri države posvećene unapređenju međusobne saradnje s ciljem promovisanja mira, stabilnosti, tolerancije, zajedničke budućnosti i evropske perspektive.
U saopšenju se dalje ističe da je zaključak da je proces evropskih integracija zemalja regiona od izuzetne važnosti, kao i da je regionalana saradnja neophodan preduslov uspjeha tih integracija.
Dogovoreno je da se sve tri države međusobno podržavaju na putu evropskih integracija, da se aktivno radi na unapređenju ekonomske saradnje i zajedničkog učešća u infrastrukturalnim projektima bitnim za sve zemlje regiona. Isto tako dogovoreno je da se podstiču saradnja institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta i napori na eliminisanju predrasuda u sistemima obrazovanja. Pored toga, dogovoreno je da se podstiče međuvjerski dijalog u regionu, kao i da se trilateralni sastanci nastave i u budućnosti. Naredni sastanak će biti održan u BiH.
HDZ 1990 zabrinut
HDZ 1990 povodom sastanka članova Predsjedništva BiH s predsjednicima Srbije Borisom Tadićem i Turske Abdulahom Gulom smatra da u trenutku osjetljivom za odnose u BiH nije dobro da na sastanku ne sudjeluje niko od legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.
"Činjenica da na sastanku nema legitimnog hrvatskog predstavnika je posljedica manjkavosti Izbornog zakona", navodi se u saopštenju iz HDZ 1990.
Srbija neće podržati referendum
Boris Tadić, predsjednik Srbije, rekao je nakon trilateralnog sastanka da Srbija neće podržati referendum u BiH, koji bi značio podjelu BiH, dovođenje u pitanje njenog teritorijalnog integriteta i cjelovitosti.
"To je principijelna pozicija Srbije. Očekujem istu takvu principijelnu poziciju svih država u regionu kada je u pitanju integritet Srbije", kazao je Tadić i dodao da bi, kada bi se on kao predsjednik Srbije bavio tumačenjem zakonitosti i ustavnosti referenduma, prešao crvenu liniju koja je opasna. Tadić je naglasio da, ukoliko bi Srbija, poštujući Ustav i zakone BiH, zadržala svoje odnose samo sa zajedničkim institucijama ne bi bilo mogućnosti da se produbljuju odnosi u oblasti ekonomije i iz svih onih drugih domena koji su u nadležnosti entiteta.