HAG - Optuženi Radovan Karadžić zatražio je danas od raspravnog vijeća Tribunala u Hagu da odbaci optužnicu protiv njega zbog nelegalnosti Mehanizma - nasljednika tog suda, koji bi trebalo da odlučuje o njegovoj žalbi, ukoliko bude osuđen.
Karadžiću se u Tribunalu sudi za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snga UN, 1992-95. godine.
Međunarodni pravosudni Mehanizam - tijelo koje će naslijediti Tribunal - danas je zvanično počeo da radi.
Tribunal će nastaviti da uporedo radi sve dok ne budu izrečene prvostepene presude u tekućim suđenjima Karadžiću, bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću, nekadašnjem lideru Srba u Hrvatskoj Goranu Hadžiću i lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju.
O žalbama na te presude, međutim, odlučivaće sudije Mehanizma.
U današnjem podnesku Karadžić je zatražio da optužbe protiv njega budu odbačene, argumentujući da Savjet bezbjednosti UN nije imao pravo da sudska ovlašćenja Tribunala prenese na Mehanizam, koji je stoga, kako on smatra, nelegalan.
Mehanizam, po odbrani, nema ovlašćenja da razmatra i odlučuje o žalbi koju će Karadžić uložiti na prvostepenu presudu.
Karadžić je u podnesku naglasio da je Savjet bezbjednosti ovlašćenja Tribunala "ugasio" i istovremeno ih preneo na "novi Tribunal" za čije kreiranje nije ni bio nadležan.
Podsjećajući da je, formirajući haški Tribunal 1993. godine, Savjet bezbjednosti UN ocijenio da su događaji u bivšoj Jugoslaviji "prijetnja miru i bezbednosti", po članu 7. svoje Povelje, odbrana je naglasila da je bilo neophodno utvrditi da li je ta prijetnja postojala i 2010. kada je Savjet osnovao Mehanizam, odnosno "novi Tribunal".
"Da li bi bilo razumno 2010. bombardovati Banjaluku zbog događaja iz 1992-95? Da li bi bilo razumno nametnuti ekonomsku blokadu Republike Srpske danas u odgovoru na događaje 1992-95? Kako, onda, može biti razumno iskoristiti ovlašćenja iz poglavlja 7. Povelje Savjeta bezbjednosti UN za stvaranje novog Tribunala da sudi za zločine počinjene 1992-95", pitao je Karadžić.
Stav odbrane je i da stvaranje Mehanizma ne može biti opravdano potrebom da se okonča rad Tribunala.
"Iako je Savjet bezbjednosti imao pravo da stvori Tribunal i ovlasti ga da okonča svoj rad, 2010. je formirao potpuno novi Tribunal sa novim statutom, novim pravilima o postupku i dokazima, novim sudijama, novim sekretarom i novim tužiocem", sotji u pismu.
Napominjući da je Savjet bezbjednosti mogao da zadrži Tribunal do završetka svih žalbenih postupaka ili da naloži okončanje nezavršenih postupaka pred sudovima u bivšoj Jugoslaviji, odbrana je zaključila da "zato što 2010. u bivšoj Jugoslaviji nije postojala trajna prijetnja miru i stabilnosti, Savjet bezbjednosti nije imao vlast da stvori novi Tribunal da sudi u tim postupcima".
Karadžić navodi i da mu je pravilima Mehanizma uskraćena pravna pomoć u vrijednosti od 230.000 evra od one koju trenutno uživa.
"Nova pravila će negativno uticati na Karadžićevo pravo na pravičan i brz žalbeni postupak", ocijenila je odbrana u podnesku raspravnom vijeću.
Tražeći odbacivanje svih optužbi, Karadžić je naznačio i da "ne bi imao primjedbi" da, prije toga, Savjet bezbjednosti UN, u roku od dva mjeseca, odluči da li će mu omogućiti da se žali pred Tribunalom ili da o njegovoj žalbi odluči neki sud u bivšoj Jugoslaviji.