BEOGRAD - Radovan Karadžić, haški optuženik, koristio je lažni identitet na ime Dragan Dabić i zarađivao novac radeći kao bioenergičar u jednoj beogradskoj privatnoj klinici.
Ovo je juče, dan nakon što je Karadžić uhapšen u blizini Beograda, saopštio Rasim Ljajić, koordinator srbijanskog Akcionog tima za saradnju s Hagom.
Karadžić je toliko vješto prikrivao svoj identitet, dodao je on, da o njemu pravu istinu nisu znali ni njegov poslodavac ni stanodavac.
Ljajić je na zajedničkoj pres-konferenciji s Vladimirom Vukčevićem, glavnim srbijanskim tužiocem za ratne zločine, saopštio da je Karadžić uhapšen u ponedjeljak uveče u blizini Beograda prilikom premještanja s jedne lokacije na drugu.
Vukčević i Ljajić su istakli da je praćena grupa za koju se pretpostavljalo da je bila u mreži podrške Ratka Mladića i da je Karadžić tako i lociran.
Napomenuli su da Karadžić nije bio državljanin Srbije i da se još pravi rekonstrukcija njegovog kretanja te da će ta operativna saznanja biti korištena i u potragama za ostalim haškim optuženicima.
"Poslednje prebivalište bilo mu je opština Novi Beograd i kretao se slobodno gradom, pojavljujući se na javnim mjestima", kazao je Vukčević i dodao da je akcija izvedena uz najmanji bezbjednosni rizik.
Ljajić je novinarima pokazao fotografiju kako je izgledao Karadžić dok je bio u bjekstvu i na njoj se vidi stariji čovjek, duge sijede kose i brade, koji nosi naočare.
Istražni sudija donio je rješenje da su ispunjeni uslovi za njegovo izručenje Haškom tribunalu, na koje Karadžić ima pravo žalbe u roku od tri dana.
Svetozar Vujačić, advokat uhapšenog haškog optuženika Radovana Karadžića, izjavio je da će žalbu na rješenje istražnog sudije da su ispunjeni uslovi za izručenje Karažića Hagu podnijeti u petak, 25. jula.
Vujačić je precizirao da je "dobio rješenje i da će žalba biti podnesena u zakonskom roku od tri dana".
On je dodao da je od istražnog sudije dobio dozvolu da posjećuje svog klijenta i da se on nalazi u pritvorskoj jedinici Specijalnog suda u Beogradu.
Vujačić je naveo da je zdravstveno stanje njegovog branjenika dobro, da je "moralno i psihički jak", ali je dodao da Karadžić i dalje odbija da uzima hranu.
Vanraspravno vijeće Okružnog suda u Beogradu treba u roku od tri dana da odluči o žalbi Radovana Karadžića.
Karadžićevu suprugu Ljiljanu Zelen-Karadžić šokirala je vijest o hapšenju njenog muža. Čim je zazvonio telefon, kazala je ona, znala je da nešto nije u redu.
"Kćerka Sonja mi je javila da je Radovan uhapšen. Sada bar znamo da je živ", kazala je Ljiljana Zelen-Karadžić.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 25. jula 1995. godine podigao je prvu optužnicu protiv Radovana Karadžića. Pet mjeseci kasnije podignuta je još jedna. Optužnice su objedinjene 31. maja 2000. godine, a Karadžića terete za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja ratovanja i teške povrede ženevskih konvencija iz 1949. godine.
"Snage bosanskih Srba, koje su obuhvatale vojne i paravojne jedinice, te jedinice Teritorijalne odbrane i policije, SDS i organi vlasti, koji su djelovali pod rukovodstvom i kontrolom Radovana Karadžića, preduzeli su niz akcija da značajno smanje populaciju bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i druge nesrpske populacije opština koje su proglašene teritorijom srpske republike u BiH. Akcije su uključivale ubijanja, zatočeništva, progon, mučenje, seksualno zlostavljanje, torturu", navedeno je u optužnici.
Tužilaštvo Karadžića tereti da je između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, među ostalim i djelujući u saradnji s Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, učestvovao u krivičnim djelima kako bi obezbijedili kontrolu nad područjima u BiH koja su proglašena dijelom srpske republike.
"Radovan Karadžić odgovoran je za ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata tokom i nakon napada na spomenutim područjima, logorima, te na više raznih lokacija u srebreničkoj enklavi i u njenoj okolini. Takođe, odgovoran je za nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda, seksualno nasilje, mučenje, premlaćivanja i pljačku kao i zatočenje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u logorima i zatočeničkim objektima u uslovima života sračunatim da dovedu do fizičkog uništenja, u cjelini ili djelimično, ovih nacionalnih, etničkih, rasnih i vjerskih grupa", piše u optužnici protiv Karadžića.
Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju optužilo je Karadžića i za formiranje koncentracionih logora, ubistva nekoliko hiljada muškaraca u Srebrenici, opasadu Sarajeva i teroriziranje njegovih građana, likvidacije, prisilna preseljenja i uništavanje vjerskih objekata
Veliki korak vlasti u Srbiji
SARAJEVO - Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je juče da je hapšenje Radovana Karadžića veliki dan za međunarodnu pravdu.
"Ovo je barem neka satisfakcija za porodice žrtava i nada da će pravda biti kompletna", rekao je Silajdžić.
Prema njegovim riječima, "cijela međunarodna zajednica ima obavezu da izbriše posljedice genocida u BiH, a ne samo da uhapsi Karadžića i Mladića".
"Svjedoci smo da je Slobodan Milošević mrtav, Karadžić je uhapšen, ali da njihov projekat, nažalost, u BiH i dalje živi", rekao je Silajdžić. On je čestitao predsjedniku Srbije Borisu Tadiću i novoj vladi Srbije na ovom koraku.
Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, izjavio je da hapšenje Radovana Karadžića predstavlja ispunjavanje ranije preuzete obaveze svih država potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su se one obavezale na punu saradnju sa Haškim tribunalom i pravno sankcionisanje svih izvršilaca krivičnih djela u proteklom ratu na prostoru bivše Jugoslavije.
"Svaka država u regionu obavezna je učiniti sve ono što proizilazi iz njenih obaveza po domaćem i međunarodnom pravu u vezi s procesuiranjem pojedinaca osumnjičenih i optuženih za ratne zločine. Ovo hapšenje, kao i sva druga hapšenja, treba da doprinese rasvjetljavanju dešavanja u proteklom ratu na prostoru BiH i Jugoslavije, u cilju stvaranja uslova za miran i prosperitetan život svih naroda i građana. Procesuiranje svih počinilaca ratnih zločina otvoriće put BiH i drugih zemalja regiona evropskim integracijama bez kojih nema mira, stabilnosti i prosperiteta na ovim prostorima", kazao je Radmanović.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, ocijenio je da je sasvim sigurno da je hapšenje Radovana Karadžića velika stvar ne samo za BiH, već i za pravdu u cjelini.
Komšić je izrazio očekivanja da će veoma brzo biti uhapšena i preostala dva haška bjegunca Ratko Mladić i Goran Hadžić i istakao da svaki dan kašnjenja sa hapšenjem lica za ratne zločine u BiH predstavljaju gubitak za porodice žrtava i za pravdu.
On je na vanrednoj pres-konferenciji u Sarajevu izrazio zadovoljstvo hapšenjem Karadžića i konstatovao da je uhapšen jedan od najodgovornijih ljudi "za sve zlo koje se desilo tokom rata u BiH".
U pismu upućenom Borisu Tadiću, predsjedniku Srbije, Komšić je naglasio da su hapšenjem Karadžića srbijanske vlasti učinile krupan korak ne samo ka unapređenju odnosa između Srbije i BiH, nego i ka stabilizaciji ukupnog stanja u regionu.
Komšić je čestitao Tadiću i svima "koji su doprinijeli da pravdi budu privedeni optuženi za najteža djela ratnih zločina".
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, smatra da je hapšenje Radovana Karadžića u svakom slučaju dobra vijest, kako zbog pravde tako i zbog žrtava.
"Sam sudski proces protiv Karadžića treba da doprinese katarzi i utvrđivanju istine o karakteru rata", ocijenio je Tihić.
On se nada da će i sam sudski proces koji će da bude vođen protiv Karadžića otkriti istinu i da će značajno uticati na stanje u BiH.
"Svjesni smo činjenice, htjeli to priznati ili ne, da u BiH i dalje postoji Karadžićevo djelo Republika Srpska", istakao je Tihić. (Agencije)
Slavlje u Sarajevu
SARAJEVO - Dvadesetak građana Sarajeva okupilo se juče na Trgu oslobođenja - Alije Izetbegovića, uglavnom mladih, kako bi proslavili hapšenje Radovana Karadžića.
Oni su uz podršku radu Haškog tribunala i hapštenja svih optuženih za ratne zločine podržali i zahtjeve majki Srebrenice da budu identifikovana tijela i pronađeni svi ubijeni koji su žrtve Karadžićevih djela.
Vijest o hapšenju Karadžića je prethodno, u noći s ponedjeljka na utorak, na ulice Sarajeva izmamila stotine građana koji su okićeni zastavama slavili kraj bijega najtraženijeg haškog optuženika.
Nakon početne nevjerice i sumnje u istinitost vijesti da je Karadžić uhapšen, Sarajlije su izašle na ulice i skandirajući "Ovo je Bosna" proslavljale hapšenje osobe koju smatraju glavnim krivcem za četverogodišnju opsadu grada i teroriziranje njegovih stanovnika.
Kolone automobila kružile su gradom, a na glavnim gradskim ulicama građani su pjesmom i plesom obilježavali kraj 12 godina dugog bijega Radovana Karadžića. Kiša koja je u Sarajevu padala cijelu noć nije ih omela u slavlju.
Demokratski omladinski pokret BiH pozivao je juče mlade Sarajeva da na Trgu Alije Izetbegovića proslave Karadžićevo hapšenje.
"Želimo pokazati solidarnost s majkama Srebrenice, želimo pokazati da nijedan neprijatelj BiH neće proći nekažnjeno, želimo pokazati svijetu da će pravda uvijek pobijediti, te da BiH nikada neće nestati, kao što je prijetio uhapšeni Radovan Karadžić", kazao je Ernad Deni Čomaga, predsjednik Demokratskog omladinskog pokreta.
Istorijski trenutak za žrtve
VAŠINGTON, BERLIN, STRAZBUR - Sjedinjene Američke Države čestitale su Srbiji na hapšenju Radovana Karadžića i zahvalile zvaničnicima koji su naredili i izveli operaciju hapšenja ovog haškog optuženika.
"Ova operacija je važna demonstracija odlučnosti srbijanske vlade da ispoštuje svoju obavezu saradnje s Haškim tribunalom. Vrijeme hapšenja, svega nekoliko dana nakon komemoracije masakra više od sedam hiljada Bošnjaka u Srebrenici, posebno je odgovarajuće, jer ne može biti bolje počasti za žrtve ratnih zločina nego da počinioci budu privedeni pravdi", saopšteno je iz Bijele kuće.
Ban Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, odao je priznanje srpskim vlastima zbog "odlučnog koraka naprijed u smjeru okončanja nekažnjivosti za one koji su optuženi za ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji".
"To je istorijski trenutak za žrtve koje su 69 godina čekale da Karadžić bude priveden pravdi", ističe Ki Mun.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je hapšenje Karadžića i ocijenila da je to "dobra vijest za čitav Balkan".
U saopštenju njenog kabineta se navodi da je "ovim hrabrim korakom predsjednik Srbije Boris Tadić podvukao evropsko opredjeljenje Srbije".
"Hapšenje Karadžića je dobra vijest za čitav Balkan. To je suštinski korak ka pravdi, miru i pomirenju u regionu", stoji u saopštenju.
Havijer Solana, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost pozdravio je hapšenje Karadžića, saopšteno je iz Solaninog kabineta.
"Želim da čestitam Vladi Srbije. Ovo je dobar dan za Balkan i pomirenje u regionu", istakao je Solana.
Solana je istakao da je vrlo važno da neko kao što je Karadžić ima pošteno suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
"Uzimajući u obzir da su u Srbiji nedavno održani predsjednički i parlamentarni izbori, mislim da su srpske vlasti dokazale da će u potpunosti sarađivati s Haškim tribunalom, što je činjenica koju veoma pozdravljam", rekao je Solana.
Jap de Hop Shefer, generalni sekretar NATO-a, pozdravio je hapšenje Karadžića kao "važan čin saradnje" Beograda s Haškim tribunalom i podvukao da od Srbije traži da nastavi napore radi hapšenja preostalih optuženika, uključujući Ratka Mladića.
"Pohvaljujem srpske vlasti za ovaj važan čin saradnje s Haškim tribunalom. Očekujem da će Karadžić ubrzo biti izručen Hagu. Ohrabrujem Srbiju i ostale zemlje regiona da nastave svoje napore radi hapšenja preostalih ratnih zločinaca", naglasio je Hop Shefer.
Karl Bilt, švedski ministar spoljnih poslova, izjavio je da je hapšenje Karadžića "izuzetno dobra vijest".
Bivši visoki predstavnik u BiH je rekao da Karadžićevo hapšenje pokazuje da je nova srbijanska vlada "voljna i sposobna" da ispuni svoje evropske obaveze. On je još dodao da je lično bio frustriran što Karadžić nije izveden pred lice pravde odmah nakon okončanja rata u BiH.
Teri Dejvis, generalni sekretar Savjeta Evrope, pozdravio je hapšenje Radovana Karadžića uz ocjenu da je to "divna vijest". Dejvis je rekao da će hapšenje haškog optuženika "značajno doprinijeti poboljšanju imidža koji Srbi imaju u Evropi".
Važna etapa u približavanju EU
BRISEL - Savjet ministara EU pozdravio u zaključcima sa sastanka u Briselu hapšenje Radovana Karadžića kao važnu etapu u približavanju Srbije i EU.
Kako su ocijenili ministri, hapšenje označava važnu etapu u približavanju Srbije i Evropske unije i ohrabruju Beograd da nastavi tim putem.
"Taj razvoj događaja pokazuje opredijeljenost nove vlade u Beogradu da doprinese miru i stabilnosti u regionu Balkana. On označava važnu etapu u približavanju Srbije i EU", ističe se u zaključcima koje su usvojili ministri EU.
Savjet je takođe "ohrabrio novu vladu Srbije da održava pozitivne odnose sa EU i sa njenim državama članicama, te da razvije konstruktivan odnos prema naporima Evropske unije da doprinese miru i stabilnosti u regionu Balkana".
Oli Ren, komesar za proširenje EU, kazao je juče da će predložiti da sporazum Evropske unije i Srbije odmah stupi na snagu.
"Hapšenje Radovana Karadžića u Beogradu je istorijski trenutak za međunarodnu pravdu i žrtve koje su toliko dugo čekale na ovo hapšenje.
"Srbija je time pokazala da želi da zatvori ovo poglavlje i zaboravi na nacionalističku prošlost", kazao je Ren poslije sastanka sa Vukom Jeremićem, ministrom vanjskih poslova Srbije.
Govoreći o evropskoj budućnosti Srbije, Oli Ren je rekao da je uslov za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i dalje hapšenje svih bjegunaca, prije svega Ratka Mladića.
"Sa tačke gledišta Evropske komisije mislim da treba da počnemo da primjenjujemo privremeni sporazum koji se tiče trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, između ostalog i zato da bismo pomogli Srbiji na putu ka evropskim integracijama, kako bi ona što prije mogla da se uzme u obzir kao kandidat za članstvo", rekao je Ren.
Jeremić je rekao da Srbija vjeruje da će status kandidata moći da dobije do kraja 2008. godine ili najkasnije do prve polovine 2009. godine. On vjeruje da je to moguće iako je za to, kako kaže, potrebno ispuniti i političke uslove. (Agencije)