BANJALUKA, SARAJEVO - Parlamentarna skupština BiH još nije usvojila prijedlog zakona o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima u BiH iako je on proslijeđen prije tri godine, potvrđeno je u Ministarstvu bezbjednosti BiH.
"Taj zakon se vuče kroz parlament još od 2006. godine, ali to nije ništa čudno, s obzirom da, pored ovog zakona, postoji niz drugih zakonskih akata koji stoje neusvojeni i nerazmatrani", rekli su u ovoj instituciji koja je i inicijator ovog zakona.
Ovim zakonom se predviđa uvođenje oštrijih novčanih kazni i drugih sankcija za navijače koji prave nerede, ali i odgovornost za sportske organizatore i klubove.
"Zakon predlaže da na utakmicama povećanog rizika organizatoru nije dozvoljeno da jednom fizičkom licu na prodajnom mjestu proda više od pet ulaznica. Ukoliko organizator ne podstiče dobro ponašanje svojih navijača ili ne ostvaruje saradnju s policijskim organima, može biti kažnjen od 2.000 do 10.000 KM", rečeno je u ovom ministarstvu.
Ovaj zakon, između ostalog, precizira sankcije za nedolično ponašanje, pod kojim se podrazumijeva unošenje i isticanje transparenata sa simbolima koji iskazuju nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost, a kazniće se i vlasnik koji dozvoli konzumiranje alkohola ili droge, kao i unošenje pirotehnike i oružja.
U Fudbalskom savezu RS kažu da postoje dva načina kršenja dobrog ponašanja, i to kad se krši fudbalska igra, a drugi kad se krši javni red i mir.
"Zakon o sportu RS tačno propisuje kakav i koliki nadzor organizator mora da obezbijedi ako hoće da održi utakmicu. Pisanje parola i pamfleta se može kazniti novčano, dok je ulazak na teren teži oblik prekršaja", objašnjava Aco Milošević, predsjednik Komisije za bezbjednost stadiona RS.
On kaže da je u posljednje vrijeme kažnjeno nekoliko izgrednika, ali da je "divljanje" smanjeno na minimum, pošto su se u tu priču osim Saveza, uključila i rukovodstva klubova i policija.
Bogdan Čeko, potpredsjednik Fudbalskog saveza BiH, kaže da su kazne vrlo česte, te da su klubovi ti koji najviše gube, s obzirom da oni plaćaju sve kazne.
"Najvažnije je da imamo manje nacionalističkih tenzija, i mislim da se polako to normalizuje. Evo, vidjeli ste utakmicu reprezentacije u Zenici bez najmanjeg incidenta, što je veliki pomak", smatra Čeko.
On je kao najproblematičnije navijačke grupe ocijenio navijače iz Mostara, Tuzle, te Širokog Brijega, te da po nekom nepisanom pravilu, gostujući navijači prvi izazivaju.
"U prošlogodišnjem kolu Borac je imao problema sa Slavijom, i ne smiju se dozvoljavati takve stvari. Evo, vidjeli ste sad sa Zrinjskim, sad je bilo divno", ocijenio je Čeko.
On je napomenuo da se klubovi više ne mogu kriti iza toga da oni nisu organizatori nereda, te objasnio da domaći navijači nemaju potrebe za parolama i neredima, ali, kako kaže, "ako ih izazove gostujuća grupa koja je manja, onda podržavam logiku da se odstrane sa stadiona".
Kada je riječ o kaznama, Čeko kaže da se po sadašnjem pravilniku Fudbalskog saveza klubovi kažnjavaju i sa po 6.000 maraka, te da ima dosta klubova Premijer lige BiH koji imaju da plate nakupljene kazne čiji iznos dostiže 15.000 KM.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je huliganstvo posljedica opšteg stanja u društvu, te da je sila i razaranje, kao i borba protiv drugoga postalo model po kojem društvo funkcioniše.
"Mladi se dobro snalaze u tome i to je, na neki način, postalo moderno. Stadion više nije mjesto s kojeg se posmatra takmičenje, već se na njemu ispoljavaju sopstvene frustracije", ocjenjuje Šijaković.
On naglašava da je jedino rješenje za taj problem provođenje zakona i ozbiljnost sudstva i tužilaštva u toj priči, te da bez toga, kako kaže, "nema ništa".