Mirsad Kebo, potpredsjednik Federacije BiH i visoki funkcioner SDA, komentarišući nedavne razgovore predstavnika šest političkih lidera u BiH o reformi policije u Širokom Brijegu, kazao je da njegov stranački šef Sulejman Tihić tamo nije iznio svoj stav, nego stav stranke iza koga stoji stranačko rukovodstvo.
"Činjenica je i da je došlo do različitih stavova između Tihića i Harisa Silajdžića. To moraju da razjasne njih dvojica. Smatram da postoji realna mogućnost da će se lideri, bez obzira na oštrinu dijaloga, naći i razgovarati o svemu", kaže Kebo.
NN: Je li Tihić kriv za nepostizanje dogovora o reformi policije?
KEBO: Riječ je samo o jednom u nizu razgovora koji se vode u posljednjih nekoliko godina o reformi policije. Drugačiji fokus gledanja i ocjene predočenog dokumenta ne može uticati na konačan tok razgovora. Pa razgovori još traju. Tihić se pozvao na mostarski dogovor prije koga smo imali dogovor na Vlašiću.
Pitanje je sada šta treba da uradi Radna grupa kao stručno tijelo. U ovim rješenjima stručna mišljenja treba da više dominiraju, posebno kod potrebe formiranja novih institucija. Orijentacija SDA je evropski put, ali se mora poći od toga da se mora postići konsenzus svih političkih stranaka. Tihićev potez znači da bi trebalo da se ravnopravno tretiraju svi prijedlozi koji dolaze od usvojena tri evropska principa. Iz toga je proisteklo to da se SDA proglasi krivom za neuspjeh reforme. To jednostavno nije tačno. Samo jednoj izjavi pridavati takav prevelik značaj smatram dijelom političke propagande.
NN: Kako Vi gledate na razgovor predstavnika šest političkih partija u Širokom Brijegu i da li je SDA stranački interes stavila iznad državnog?
KEBO: Svi razgovori vođeni posljednjih godina u BiH, ne samo ovaj u Širokom Brijegu, su često imali različita tumačenja sadržine, ciljeva, suštine i detalja koji su iskazani na tim sastancima. Smatram da te sastanke treba održavati u institucijama vlasti. To je mnogo bolji ambijent koji utiče na atmosferu koja prethodi donošenju odluka koje su bitne za sudbinu naroda i građana koji žive u BiH. Sadašnji način komunikacije između Tihića i Silajdžića još ne utiče na koaliciju i funkcionisanje vlasti na različitim nivoima BiH, ali očigledno ima potrebe da se drugačije pristupa razgovorima. U razgovorima morate manje kalkulisati, treba iznositi moguća rješenja izražavajući stavove i interese i drugih, a ne samo vlastitog naroda. To će doprinijeti napretku u BiH. Ne mislim da je SDA stavila stranačke interese iznad državnog, zbog toga što habitus postojanja SDA jeste BiH kao multietnička zemlja kao zemlja tri konstitutivna naroda.
NN: Kako je došlo do toga da predstavnici Stranke za BiH i SDA jedni druge optužuju da su prihvatili postojanje MUP-a RS, odnosno entitetskih policija?
KEBO: To prije svega moraju da razjasne gospoda Tihić i Silajdžić. Svako arbitriranje i procjena na osnovu televizijskih i novinskih izvještaja vjerovatno bi me odvela u mogućnost da donesem pogrešnu odluku. To je samo jedan intermeco, stanje u kome je došlo do različitih ocjena o određenim detaljima jednog važnog dokumenta. Ovog trenutka za velike korake u BiH nema mjesta. Potrebno je sprovođenje politike korak po korak, polazeći od realnih političkih odnosa.
NN: Mogu li se ustavne promjene u BiH sprovesti mimo poštovanje odredbi Dejtonskog sporazuma?
KEBO: Ima različitih tumačenja šta je Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum je Ustav BiH. Možemo mu davati različite kvalifikacije, ali on je Ustav, a Ustav se poštuje. On je osnova svakog razgovora. Ako je Ustav izraz političke volje svih da na drugačiji način urede BiH i ako takav prijedlog prođe parlamentarnu proceduru, onda je sasvim jasno da će se takav ustav primjenjivati.
NN: Kakva je, po Vama, u svemu ovome uloga OHR-a?
KEBO: Mi se nalazimo u delikatnoj situaciji. Dejtonski sporazum podrazumijeva i instituciju visokog predstavnika kao sastavni dio tog ustava, koja stupa na scenu kada se kroz legalne institucije ne može naći odgovarajuće rješenje. Međunarodna zajednica je neodvojivi dio sadašnjeg ustava i njegova uloga u tom procesu ne mora biti najodlučnija jer je najbolje postići dogovor bez posredstva drugih. Ali ne možete isključiti odgovornost OHR-a za odluke koje se donose pa čak i odgovornost OHR-a za sprovođenje ustavnih amandmana koji su doneseni prije više godina, a koji se ne primjenjuju. Znači, međunarodna zajednica može otići iz BiH onog trenutka kada u Ustavu oko koga se dogovorimo napravimo mehanizme koji će rješavati i eliminisati moguće blokade funkcionisanja države.
NN: Ima li pokušaja miniranja evropskog puta BiH i kada očekujete potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU?
KEBO: Neću nikog da krivim zato što pregovori služe da se dođe do određenog stanovišta. Optuživanje bilo koga oko pregovora ne doprinosi stvaranju demokratske atmosfere za pregovore. Ipak, mislim da je moguće da u ovoj godini bude potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Uređenja RS i FBiH asimetrična
NN: Uporedite političku, ekonomsku i socijalnu situaciju u Federaciji BiH i u RS?
KEBO: Rješenja i uređenja Federacije i RS su asimetrična. Vrlo je teško upoređivati kruške i jabuke. U FBiH postoji problem u sporosti rješavanja problema jer ima jedan nivo vlasti više. Iznijeću vam jedan podatak... U Sarajevu se gradi milion kvadratnih metara prostora, plus 25 odsto sredstava za infrastrukturu. Dakle, samo u Sarajevu se investira onoliko koliko je RS dobila u procesu privatizacije, ali mene raduje napredak u svakom dijelu BiH. Boljem privrednom i ekonomskom ambijentu može doprinijeti usklađivanje entitetskih zakona, ali ono što prvo moramo postići u BiH jeste stabilna politička situacija.
Položaj povratnika težak
Potpredsjednici RS i FBiH Adil Osmanović i Mirsad Kebo konstatovali su na sastanku u Banjaluci da je položaj povratnika u cijeloj BiH izuzetno težak.
Osmanović je ocijenio da bi trebalo pristupiti korjenitoj promjeni Ustava i BiH organizovati u pet regija.
"Pet regija bi, prema ekonomskom, komunikacijskom i geografskom principu, najbolje odgovaralo budućem uređenju BiH, a to se pokazalo i kroz istorijski razvoj BiH", rekao je Osmanović.
Kebo je izjavio da bi lideri političkih partija trebalo da daju odgovor na pitanje promjena Ustava BiH, nakon čega bi se rasprava prenijela u entitetske parlamente.