Gradnja autoputa na koridoru 5c na potezu od Tarčina do Mostara koštaće i do 20 miliona eura po kilometru, najavljuje u intervjuu za "Nezavisne" Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH.
Istovremeno, Šećkanović predviđa da bi prihod od prometa na izgrađenoj dionici autoceste u FBiH naredne godine mogao biti i 25 miliona KM.
NN: Da li je određena konačna trasa koridora 5c kroz FBiH?
ŠEĆKANOVIĆ: Za cjelokupnu dionicu kroz BiH, koja iznosi 330 kilometara, urađen je idejni projekat i odgovarajuće studije. Ova vlada je zatekla svu dokumentaciju koju je pripremilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i to su činjenice, a ministar Božo Ljubić je potpisao kontaktne tačke na sjeveru i jugu, Svilaju i Bijači. To jeste u njegovoj nadležnosti, jer su to međudržavna pitanja, ali bi bilo dobro da je bilo konsultacija s entitetima.
NN: Neki zastupnici u Parlamentu FBiH su najavili da će tražiti raspravu o trasi ovog autoputa?
ŠEĆKANOVIĆ: Parlament FBiH ima pravo uvrstiti na svoj dnevni red sva pitanja koja se tiču građana FBiH, pa i ovo, ali moram primijetiti da je to došlo malo prekasno jer su urađeni idejni projekat, potrebne studije, potpisane kontaktne tačke i poručen glavni projekat. Kao implementatori dolazimo pred svršen čin i dobićemo glavni projekat po kom ćemo postupiti.
NN: Šta na ovom projektu radi Vlada FBiH u ovom sazivu?
ŠEĆKANOVIĆ: Ova godina je prelomna za kvalitet i kvantitet izgradnje autoceste na koridoru 5c jer ćemo krajem godine imati izgrađenih 37 kilometara. Uveli smo naplatu putarine na izgrađenom dijelu i počeli ostvarivati prihode znatno iznad očekivanih. To uliva optimizam da će autocesta na koridoru 5c sigurno biti isplativa. Naredne godine ćemo uspostaviti zatvoreni sistem naplate i očekujemo povećanje prihoda sa sadašnjih 10 do 12 miliona KM godišnje, na cijelih 25 miliona KM, što je solidna osnova za dalje investiranje. Deblokirana je gradnja sarajevske zaobilaznice i do kraja godine ćemo imati i izvođača radova za treći dio. Imamo i uspješne razgovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Investicijskom bankom o kreditima od 480 miliona eura i mislim da bi taj novac mogao biti operativan do kraja godine i uložen u gradnju blizu 70 kilometara autoceste na relacijama koje smo usaglasili sa državnim ministarstvom. Tih 70 kilometara je 15 kilometara prema Zenici, oko 20 na relaciji Vlakovo - Tarčin, 20 od granice Hrvatske do Počitelja i 11 od Svilaja do granice sa RS. Sve bi ovo moglo biti ugovoreno do kraja naredne godine.
NN: Ima li mnogo spornih dijelova na trasi kroz FBiH? Počitelj, vinogradi u Hercegovini?
ŠEĆKANOVIĆ: Vlada FBiH je formirala ekspertnu komisiju koja je ispitala probleme u Počitelju i dijelu kroz Bunu i Blagaj. Ministarstvo je zaduženo da konsultuje struku i riješi te probleme. Imali smo javne rasprave u kojima su učestvovali ljudi iz Ministarstva i institucija za zaštitu spomenika kulture, projektanti i predstavnici lokalne zajednice. Mislim da ima šansi da se tehnički riješi problem Počitelja, a da trasa ostane u globalnom planu. To bi bilo mikroizmještanje, most bi išao južnije ili bismo ga prebacili na sjeverni dio, ako to bude izvodivo. Na potezu je struka.
NN: Koliko bi to izmještanje povećalo cijenu i da li to može biti problem?
ŠEĆKANOVIĆ: Spremni smo i za povećanje od 10 miliona KM koje bismo negdje drugdje mogli uštedjeti.
NN: A kakva je mogućnost gradnje izlaza na Neum?
ŠEĆKANOVIĆ: Postoji plan za magistralnu cestu Stolac - Neum, a u perspektivi će se graditi i Jadransko-jonska magistrala prema Crnoj Gori i ona bi se poklapala sa putem Stolac - Neum. Na taj način bismo imali kvalitetan odvajak za Neum koji bi većim dijelom bio autocesta. To će pokazati mini-studija koju smo poručili.
NN: Prema revizorskom izvještaju, ovih 28 kilometara autoceste je koštalo oko 180 miliona KM. Koliko košta gradnja jednog kilometra?
ŠEĆKANOVIĆ: Ovo je bio najjeftiniji dio, naredna dionica od 15,3 kilometra će biti mnogo skuplja jer tu imamo tunel od 2.900 metara. Dio od Vlakova do Tarčina ima vijadukte, mostove i tunele i biće još skuplji, dok će trasa od Tarčina do Mostara biti daleko najskuplja. Po nekim procjenama, čak i do 20 miliona eura po kilometru, jer je tamo 70 posto objekata, samo 30 posto je klasična trasa, sve je most - vijadukt - tunel. Tržište će odrediti cijenu jer izvođače radova moramo birati tenderom. Sada rade naše kompanije "Euroasfalt", "HP investing" iz Mostara, "Grude-putevi" iz Gruda i "Hering" iz Širokog Brijega i zadovoljni smo, ali ako za neku narednu trasu bude povoljnija strana firma, nama su tu ruke svezane.
NN: Šta je sa koncesijom za te skupe dionice?
ŠEĆKANOVIĆ: Pokrenuli smo proceduru i sada smo u drugom od tri kruga. U trećem krugu očekujemo konkretne ponude. Koncesionar bi gradio dionicu Tarčin - Mostar i nekoliko narednih godina ubirao prihod od putarine na relaciji Zenica - Mostar. Imamo 12 ili 69 aplikanata, ali uskoro ćemo zatražiti konkretne ponude, a trebaće nam i konsultant jer je ovo prvi veliki posao na bazi koncesije i ugovori i tenderi su vrlo zahtjevni. Treba biti oprezan.
NN: Zašto ste produžili tender za "BH Airlines"?
ŠEĆKANOVIĆ: U tenderskoj dokumentaciji je stajalo da je moguće produžiti tender na zahtjev zainteresovanih kompanija i zato smo to uradili. Do sada su interes iskazale kompanije iz Hrvatske, Malezije, Turske, Jordana...
Pravi trenutak za privatizaciju "BH Telecoma"
NN: Iako je bilo najava da će privatizacija "BH Telecoma" početi u drugoj polovini godine, ona je još na mrtvoj tački?
ŠEĆKANOVIĆ: Razgovarali smo s brojnim konsultantima i svi smatraju da je ovo pravi trenutak. Od tri operatera koji djeluju u BiH jedan je privatiziran i žestoko nastupa na tržištu, a ova dva se teško mogu nositi s njim. Ono što "M:tel" završi za desetak dana, telekomima u FBiH, zbog zakonskih procedura obavezujućih za državna preduzeća, potrebni su mjeseci. Mislim da smo sada postigli konsenzus da treba ići u prodaju i to 51 posto, jer se strateški partneri teško odlučuju za manji udio. Što budemo više čekali, on će manje vrijediti. Podaci za područje Sarajeva pokazuju da je u prvih pola godine promet u "BH Telecomu" pao za više od 20 posto, "Eronet" bilježi očekivani rast oko 30 posto, a "M-tel" ima šest puta veći promet nego prošle godine u isto vrijeme.
O luci u Neumu
NN: Šta je sa gradnjom luke u Neumu za koju je u ovogodišnjem budžetu FBiH predviđeno 1,5 miliona KM?
ŠEĆKANOVIĆ: Prošle godine napravili smo projektnu dokumentaciju za turističku mini-luku i to bi Neum sasvim otvorilo, grad bi se sigurno preporodio i po izgledu i po prihodima i po funkcionalnosti, ali lokalna zajednica je izrazila nezadovoljstvo. Ne bih se upuštao u procjene da li se iza tog stava kriju neki politički ili drugi interesi, ali nećemo graditi ništa bez lokalne zajednice. Ne znam šta se desilo u međuvremenu. Projektna dokumentacija je naše vlasništvo, niko je ne smije prekrajati.