BERLIN - Kristofer Klark, profesor moderne evropske istorije na Kembridžu, ocjenjuje da bi bilo apsurdno i smiješno kriviti Srbiju za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Klark, koji je Gavrila Principa svojevremeno nazivao "teroristom", sada je promijenio stav i koristi riječ "atentator" u svojoj knjizi "Mjesečari: Kako je Evropa krenula u Prvi svjetski rat".
"Neko ko je za jedne terorista uvijek je za neke druge borac za slobodu i obrnuto. To u potpunosti zavisi od perspektive događaja", navodi Klark za "Dojče vele".
Problem sa izrazom "terorizam" jeste u tome što danas pod tim pojmom podrazumijevamo napade na lake mete - žene, djecu, trgovačke centre, restorane... Cilj tih napada je sijanje straha među širokom populacijom. Princip i njegovi nisu željeli ubijati nedužne ljude i širiti strah među stanovništvom, objašnjava Klark.
Prema njegovoj ocjeni, Princip i njegove kolege željeli su da "stvore klimu straha u političkoj eliti dvojne monarhije (Autrougarska), ali nisu bili teroristi u današnjem značenju te riječi".
Klark ocjenjuje da Srbija i Srbi početkom 20. vijeka nisu postupali ništa drugačije od Nijemaca ili Italijana...
"Sve su to Europljani i ponašali su se evropski za ono vrijeme", precizira Klark.
Komentarišući dilemu nekih istoričara i dijelova javnosti o tome da li je moguće da je cijeli svijet krenuo u najveće krvoproliće u istoriji samo zbog jednog čovjeka - Gavrila Principa, Klark odgovara odrečeno.
"Sarajevo je vrlo brzo zaboravljeno. Mjesec dana kasnije jedan američki diplomata iz Brisela javlja pismom Vašingtonu da je 'prije samo nekoliko dana Srbija bila u glavnoj ulozi, ali da je sada nestala negdje iza pozornice'", navodi Klark.
Svi su tada kalkulisali i mjerili rizik od rata i moguću dobit - i svi se odlučuju za rat, navodi on.
Klark napominje da u svojoj knjizi nije želio da okrivi Srbiju za izbijanje rata.
"Čitava knjiga - i to mi je vrlo važno - jest pokušaj odmicanja od priče o krivici i potrage za krivcima. Trebamo shvatiti da je Evropa 1914. bila opasno mjesto, a da ta opasnost nije dolazila samo iz jednog ili dva centra, recimo Beča i Berlina, nego se krila svuda", navodi Klark.