ISTOČNO SARAJEVO Komisija za ispitivanje ratnih stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih građana Sarajeva treba hitno da nastavi rad na istraživanju isključivo ljudskih žrtava sa prioritetom ubijenih i nestalih.
Ovo je juče zaključeno na sastanku predstavnika Vlade RS, nevladinih organizacija i pojedinih članova Komisije za Sarajevo, čiji je rad blokiran od decembra prošle godine.
Radomir Graonić, pomoćnik ministra boračko-invalidske zaštite RS, rekao je da je sastanak održan na inicijativu Vlade RS, čije su institucije ustupile svu potrebnu dokumentaciju Komisiji za Sarajevo.
Cvjetko Savić, predsjednik Komisije za Sarajevo, istako je da je osnovni problem u radu što ostale institucije iz FBiH i Sarajevskog kantona nisu dale podatke i dokumentaciju Komisiji, iako je od njih zatražena. Podsjetio je da je blokada u radu nastupila nakon zahtjeva bošnjačkih i hrvatskih članova Komisije da se istraživanje proširi na materijalne štete.
`Od Savjeta ministara BiH, kao osnivača Komisije za Sarajevo, zahtijeva se da konkretizuje mandat Komisije i njene aktivnosti usmjeri na istraživanje ljudskih žrtava`, rekao je Graonić.
Dodao je da se u jučerašnjim zaključcima zahtijeva i od OHR- da svojim autoritetom utiče na sve institucije da otvore arhive i daju ih na uvid Komisiji. Od članova Komisije za Sarajevo iz RS zatraženo je da se maksimalno angažuju na prikupljanju dokumentacije bez obzira na aktivnosti ostalih članova.
Savić nije mogao reći kada će biti imenovan novi član Komisije za Sarajevo iz RS nakon što je Dobro Planojević podnio ostavku zbog neslaganja s načinom rada ove komisije. On je kazao da Savjet ministara prvo treba da obavijesti Vladu RS o ostavci i zatraži imenovanje novog člana.
Radovan Pejić, iz MUP-a RS, kazao je da je Komisiji dostavljeno oko 5.000 stranica materijala i operativnih podataka o žrtvama u Sarajevu, pretežno srpske nacionalnosti.
Tokača: Podaci o ljudskim gubicima do kraja maja
Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), kazao je juče da će oni krajem maja ove godine saopštiti podatke o ljudskim gubicima tokom rata u BiH. Ističe da će tada biti saopšteni podaci i za Sarajevo, kao i za ostale opštine u BiH.
`To su podaci o svakoj žrtvi sa 24 atributa, što znači ime i prezime, adresa, matični broj, mjesto stradanja, da li je civil ili vojnik i sve ostale kategorije bitne za ozbiljnu analizu`, kaže Tokača, koji nije želio ranije izlaziti sa podacima, naglašavajući da licitiranje brojevima ne može pomoći porodicama žrtava.
IDC je do ovih podataka došao u tri i po godine istraživanja na terenu, na čemu je u prosjeku radilo 30 ljudi.