BiH

Korumpirani i borci protiv korupcije

Korumpirani i borci protiv korupcije
Korumpirani i borci protiv korupcije
Dejan Šajinović

SARAJEVO - Institucije koje su zadužene za otkrivanje, suzbijanje i kažnjavanje korupcije u vrhu su koruptivnih djelatnosti, pokazuje nedavno objavljeni izvještaj o korupciji u bezbjednosnom sektoru, koji je uradio Centar za bezbjednosne studije uz pomoć i podršku EU.

Kako nam je rekao Denis Hadžović, iz Centra, korupcija u ovom sektoru, u kojem radi više od 40.000 ljudi s ukupnim budžetom od skoro 1,5 milijardi maraka, posebno zabrinjava s obzirom na to da najviše manjkavosti pokazuju upravo policijske agencije i pravosuđe.

Rekao je da je njegova studija pokazala da su institucije uspostavile solidan zakonodavni, strateški i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, ali da nedostaje implementacija u praksi jer se uspostavljeni mehanizmi unutrašnje i vanjske kontrole ne sprovode dosljedno.

"Nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije posebno je zabrinjavajući faktor koji utuče na povjerenje građana u opredijeljenost vlasti da se istinski bori protiv korupcije. Oko 80 odsto građana smatra da vlast ne čini dovoljno u borbi protiv korupcije. Samo jedna trećina građana je spremna da prijavi korupciju, a razlozi za takav stav su uglavnom u vezi s posljedicama koje smatraju da bi trpjeli", istakao je Hadžović.

Istraživanje je pokazalo da se za samo 22 policijske agencije u BiH godišnje utroši 650 miliona maraka, a za odbranu još dodatnih 300 miliona.

Pravosudni sektor, koji je među najneefikasnijim u Evropi, svake godine "proguta" 215 miliona maraka.

"Pojava korupcije u odbrambenom sektoru predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i prema antikorupcijskom indeksu za 2011. godinu BiH je u ovoj oblasti ocijenjena oznakom D, koja podrazumijeva visok rizik i nedovoljne napore vlasti za sprečavanje korupcije", navedeno je u pomenutom izvještaju.

Posebno je istaknut problem nekompletnih izvještaja koje Visoki sudski i tužilački savjet izdaje svake godine. Recimo, u dijelu izvještaja ne postoje podaci o pravosnažnim sudskim presudama u pojedinim sudskim procesima u vezi s korupcijom, niti se navode podaci o vrstama krivičnih djela i broju obuhvaćenih osoba.

"VSTS je sačinio dokument s podacima o strukturi kriminala u 2014. godini, iz kojeg se mogu vidjeti podaci za svako krivično djelo iz sva četiri krivična zakona u BiH, ali su ograničeni samo na broj podignutih optužnica prema predmetima i prema licima. Ostali podaci, kao što su broj naređenih istraga za koruptivna djela, broj sudskih odluka, presuda i vrsta presude, nisu dostupni u ovom dokumentu niti u godišnjem izvještaju za 2014. godinu", navedeno je u izvještaju.

Hadžović je rekao da su u svojoj studiji iznijeli nekoliko preporuka.

Kao prvu mjeru preporučuju donošenje planova integriteta za sve institucije u sektoru bezbjednosti.

"Drugo područje je proces zapošljavanja i napredovanja u službi kao jedno od najrizičnijih oblasti, na šta ukazuju veliki broj žalbi ali i stavovi građana", rekao je on.

Takođe, dodao je da je potrebno dosljedno primjenjivati i đakon o javnim nabavkama.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije