SARAJEVO - Postupak protiv Gorana Salihovića, smijenjenog glavnog tužioca Tužilaštva BiH, treba da bude javan jer u suprotnom radi se isključivo o političkom procesu, smatra pravni analitičar Goran Kovačević.
U analizi za novinsku agenciju "Patria", Kovačević opisuje čitav postupak protiv Salihovića, istovremeno postavljajući nekoliko pitanja koja bacaju sumnju na to da je sve bilo u skladu sa zakonom i procedurama koje definišu takve istrage.
Prema Kovačevićevoj analizi, samo dostavljanje tužbe od strane Prvostepene disciplinske komisije urađeno je čudno, pa tako navodi da je tužba Salihoviću dostavljena 28. septembra 2016. godine i da je nosila određeni stepen tajnosti.
Nakon toga, glavni tužilac se obratio Prvostepenoj disciplinskoj komisiji i svim članovima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) sa zahtjevom da se skine oznaka tajnosti jer tužba i njeni prilozi koji su označeni kao povjerljivi nisu smjeli napustiti zaštićen prostor.
"Tužba je ostala u kabinetu glavnog tužioca, a glavni državni tužilac je ostao bez tužbe. Kasnije su došli ljudi iz VSTV-a i preuzeli tužbu i izvršeno je zatamnjenje tužbe. Pretpostavljam da je to uradila Prvostepena disciplinska komisija, jer da je to uradio Ured disciplinskog tužioca, morala bi se povući ranija odluka o suspenziji Salihovića", rekao je Kovačević za "Nezavisne".
Istakao je da su pojedini podaci iz tužbe koji su označeni kao tajni završavali u medijima, a da Tužilaštvo i SIPA nikada nisu sproveli istragu po tom pitanju, kao "ni o tome kako su prisluškivani razgovori između Mate Đakovića i Milorada Dodika dospjeli u javnost s obzirom na to da je i to bio djelimičan povod za istragu protiv Salihovića".
On naglašava i to da je nemoguće nedostavljanje priloga, odnosno dokaza uz tužbu, jer se radi o ozbiljnoj povredi postupka s obzirom na to da tuženi ima pravo da zna zašto se tuži i na osnovu kojih dokaza.
Čudno je i to da je sam Salihović tražio da se tužba protiv njega objavi, međutim VSTS to nikada nije uradio, kao što ni odluke o suspenziji nikada nije dao na uvid javnosti.
"Sudija Goran Nezirović je javno iznio svoj stav o glavnom državnom tužiocu tokom sjednice VSTS-a u Mostaru na kojoj je biran predsjednik Suda BiH iako je znao da on kao član Prvostepene disciplinske komisije odlučuje o odgovornosti glavnog tužioca. Da li sudiju Nezirovića treba izuzeti iz ovog postupka ili bi građani htjeli da im sude sudije s već zasnovanim mišljenjem o njima, procijeniti sami", piše Kovačević.
On navodi da su, pored Nezirovića, u Disciplinskoj komisiji još i Mahmut Švraka, glavni tužilac RS, i Siniša Vranješ, okružni tužilac iz Banjaluke, te da među njima nema sudije parničara iako se odlučuje u postupku u kojem se primjenjuju odredbe parničnog postupka.
"Glavni tužilac je najznačajniji za funkcionisanje pravne države, a Salihović je treći glavni tužilac koji na ovakav način odlazi sa funkcije, a mi ne znamo zbog čega ni u prethodnim slučajevima nismo saznali. Sve je tajno, maglovito. Vjerovaću pravosudnim organima u ovom slučaju samo ako postupak bude javan. U protivnom, radi se o čisto politički motivisanom procesu", rekao je Kovačević za "Nezavisne".
On pita kako je moguće da VSTS sprovodi disciplinski postupak bez glavnog disciplinskog tužioca.
Danas ročište
Prvostepena Disciplinska komisija VSTS za danas je zakazala ročište u postupku koji se vodi protiv Gorana Salihovića, suspendovanog glavnog tužioca BiH.
Prethodno ročište, kada je bilo predviđeno svjedočenje tužilaca Tužilaštva BiH Bože Mihajlovića, Dubravka Čampare, Mirze Hukeljića i Eldine Bjuk, odgođeno je zbog bolesti optuženog.
Kancelarija disciplinskog tužioca Salihovića tereti da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima u kojima je postojao sukob interesa, da se upustio u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio vršenje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, miješao se u postupanje sudije i tužioca.
Zanimljivo je da je nakon što je suspendovan sa funkcije glavnog tužioca, Salihović ostao i bez obezbjeđenja i pratnje iako na to ima pravo i šest mjeseci nakon što mu prestane mandat.