BANJALUKA - Nelegalno vađenje šljunka iz rijeka u RS najčešće se radi vikendom jer u to vrijeme inspekcija ne ide u kontrolu, upozorili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Najkritičnija situacija je, kažu u resornom ministarstvu, na rijekama Ukrini, Bosni i Vrbasu jer se tu sa građevinskim mašinama može prići bez velikih poteškoća.
Mihajlo Stvevanović, pomoćnik ministra za vodoprivredu RS, rekao je da bi najbolje rješenje za prevelike količine izvađenog šljunka iz rijeka, bila izgradnja hidroelektrana.
"Zbog postojanja hidroelektrana, nanosi koji dolaze iz gornjih slivova rijeka u donje morali bi se ravnomjerno iznositi", precizirao je Stevanović i dodao da u rijekama Srpske ima oko četiri miliona kubika šljunka.
Kako kaže Stevanović, inspektori kontrolišu ovu problematiku, a situacija je svake godine bolja.
Miroslav Tanasić, glavni republički vodni inspektor, rekao je da je za prvih osam mjeseci ove godine izvršeno 45 redovnih i 11 vanrednih kontrola.
"Od ukupnog broja kontrolisanih lokacija, skoro polovina, odnosno na 27 lokacija smo ustanovili nezakonite radnje. Od tog broja smo u deset kontrola izrekli zabranu obavljanja djelatnosti i izdali 14 prekršajnih naloga u vrijednosti od 46.000 maraka zbog nelegalnog vađenja i dislociranja riječnog nanosa", kazao je Tanasić.
Vodni inspektor je precizirao da su tri prekršajna naloga izdata za nelegalan rad na rijeci Vrbas, sedam na rijeci Drini i četiri na rijeci Bosni.
Poljoprivrednici upozoravaju da se zbog nelegalnog vađenja šljunka u rijekama prave krateri dubine i do deset metara.
Vladimir Usorac, predsjedik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, rekao je da je krajnji rezultat takvih nezakonitih radnji pustinja.
On je istakao da je nivo pojedinih rijeka niži za pet, šest metara, te da zbog toga voda ne dospijeva do poljoprivrednih usjeva, nakon čega ostaju pustinje.
"Najkritičnija je situacija u slivovima rijeka Vrbas i Drina. U pojedinim slučajevima stvoreni su krateri dubine i do deset metara", istakao je Usorac i dodao da inspekcija uglavnom kontroliše manje rijeke.
"Kubik pijeska je pet maraka, i zamislite koliko novca zarađuju ljudi koji vade taj pijesak nelegalno i na njega ne plaćaju porez", kazao je Usorac.
U Ministarstvu ističu da nisu upoznati da negdje postoje krateri dubine deset metara, te da se nivo pojedinih rijeka spustio za pet, šest metara.
Stevanović je upozorio i da problemu mogu nastati i kad se iz rijeka ne vadi šljunak i ostali nanosi.
"Kada odredimo na kojim mjestima ima previše nanosa, lokalna zajednica i Agencija za vode RS raspišu tender za građevince. Oni kada izvade taj nanos plaćaju državi 1,5 KM po kubiku", rekao je Stevanović.
Željko Lazarević, poljoprivrednik iz Dervente, takođe je potvrdio da se za nelegalno vađenje šljunka iz rijeka koriste neradni dani, jer, kako kaže, tada su smanjene inspekcijske kontrole.
"Popljoprivrednici imaju velike probleme, jer kamioni koji dolaze po šljunak uništavaju kompletna imanja", kazao je Lazarević.