HAG - Bivši šef policije u Skender Vakufu Nenad Krejić posvjedočio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da su srpski policajci u avgustu 1992. na planini Vlašić ubili 200 zarobljenih Muslimana.
"I tada i danas mislim da su počinioci bili psihički bolesni ljudi. Takav zločin samo bolestan um može počiniti", izjavio je Krejić koji je za sebe rekao da je Srbin iz BiH.
Krejić je izjavio da je 21. avgusta 1992. na mjestu zločina na Korićanskim Stjenama vidio "između 150 i 200 tijela" u dubokoj provaliji.
Podrijeđeni su ga odmah obavijestili da su ubice bile pripadnici policije iz Prijedora, koji su prethodno opljačkali žrtve.
Prema optužnici protiv Karadžića, policajci koji su iz Prijedora sprovodili konvoj zarobljenika ka Travniku strijeljali su na Korićanskim stijenama 200 Muslimana, koji su zatim pali u nepristupačnu provaliju.
Haški tribunal za taj zločin je 2004. osudio vođu interventne policijske grupe Darka Mrđu na 17 godina zatvora, pošto je on priznao krivicu.
Svjedok je opisao kako je o onome što je vidio izvijestio šefa policije u Banjaluci Stojana Župljanina, koji je potom zakazao sastanak opštinskih političkih i policijskih čelnika iz Skender Vakufa, koji su srpske vlasti preimenovale u Kneževo, i Prijedora.
Tema sastanka bilo je izvlačenje tijela iz provalije i sprovođenje istrage po zakonu.
Sugerišući da su se tome protivili predsjednik kriznog štaba u Prijedoru Milomir Stakić i šef tamošnje policije Simo Drljača, Krejić je posvjedočio da im je Župljanin energično stavio do znanja da zločin ne može biti zataškan, pozivajući se pritom i na Karadžićevu depešu.
Zbog zločina u Prijedoru, Tribunal u Hagu osudio je Stakića na 40 godina zatvora, a Drljaču su 1996. pri pokušaju hapšenja ubili vojnici NATO.
Jednog preživjelog masakra na Korićanskim stijenama, koga su u okolini pronašli srpski vojnici, Krejić je, kako je rekao, odvezao u Banjaluku i predao Župljaninu nekoliko dana kasnije.
Po riječima svjedoka, drugi sastanak u Banjaluci posvećen izvlačenju tijela iz provalije, koja su u međuvremenu bila prekrivena granjem, bio je održan 30. avgusta 1992, a vodio ga je ministar odbrane RS pukovnik Bogdan Subotić.
Krejić je opisao kako je ministar Subotić u jednom trenutku oštro upitao Drljaču: "Ko je vama uopšte dozvolio da izmještate stanovništvo iz Prijedora", na šta je Drljača odgovorio: "A, što vi to mene pitate, kad vi bolje znate ko je dogovarao i kako je dogovarao".
Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić, koji se brani sam, tvrdio je da je zločin na Vlašiću počinila "nevelika grupa počinilaca", a da je motiv bila pljačka.
Krejić je uzvratio da bi "pljačku kao motiv stavio na drugo mjesto", rekavši da su počinioci bili psihički poremećeni.
Karadžić se na kraju ispitivanja Krejiću, koji je izjavio da su se vlasti u Skender Vakufu zalagale da se zločin procesuira u skladu sa zakonom, zahvalio "što je obavljao dužnost na čast ne samo njemu, nego i RS".
Danas započeto svjedočenje o masovnom ubistvu na Korićanskim stijenama, tadašnji predsjednik SO Skender Vakuf Milan Komljenović nastaviće u utorak, 8. novembra.
Bivši predsednik RS optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje plavih šlemova za taoce.