Reforma policije u BiH nije završen proces i nova faza uslijedit će nakon reforme Ustava, najavljuje Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
U intervjuu za "Nezavisne" Krešić objašnjava i zašto se protivi inicijativi EUPM-a o razdvajanju budžeta policije i ministarstava unutrašnjih poslova, pojašnjavajući da se radi o lošem parcijalnom rješenju.
NN: Zašto ne podržavate inicijativu EUPM-a o razdvajanju budžeta za policiju od budžeta za administraciju u ministarstvima unutrašnjih poslova?
KREŠIĆ: U BiH imamo veoma složenu policijsku strukturu i to je činjenica. Ta komplicirana struktura u svakom pogledu otežava rad policije. Kada su u pitanju bilo kakve transformacije u bilo kojoj policijskoj agenciji potreban je konsenzus svih. Namjera je da se policija učini operativnijom i to nije sporno. Nije dobro da se parcijalno ili, preciznije, u jednom dijelu BiH vrše te izmjene. Parcijalna rješenja nas mogu odvesti u krivom smjeru. I u ovakvim okolnostima ima dovoljno prostora za učinkovitiji rad policijskih agencija u BiH. Na ovu temu sam nedavno razgovarao sa šefom Misije EUPM-a u BiH i držim da smo se dobro razumjeli. Zadovoljan sam ishodom tih razgovora. U policiji je potrebno otvoriti i niz drugih pitanja koja u ovom trenutku otežavaju rad, a na njima nitko ne radi. Pomoć EUPM-a je dobrodošla, a u krajnjem slučaju oni imaju i obvezu da nam pomognu. Zbog toga i jesu tu.
NN: Zašto tvrdite da bi to bilo "nepotrebno parcijalno rješenje"?
KREŠIĆ: Već sam iznio da u policiji ima i niz drugih problema koji opterećuju rad i oko toga se svi slažemo. Dobro bi bilo kada bismo na nivou BiH uspostavili bolju koordinaciju unutar svih policijskih agancija i na tome treba raditi. Potrebno je izvršiti popunu policije sukladno ustavnoj obvezi. Daleko više treba investirati u obuku kadrova i uspostavu etičkog kodeksa unutar policije. Potrebno je bolje tehnički opremiti policiju itd... Potrebno je u krajnjem slučaju napraviti kvalitetnu procjenu po svim policijskim agencijama i vidjeti da možda nije malo prevelik broj policajaca u odnosu na broj stanovnika u BiH. Potrebno je napraviti sveobuhvatnu analizu i imati kompletan uvid u stanje unutar svih policijskih agencija, ne skrivajući nikakve činjenice, ma kakve one bile.
NN: Da li ovim stavom podržavate zadržavanje utjecaja politike na operativni rad policije?
KREŠIĆ: Ni u kom slučaju. Moj stav je jasan i ja to u stvarnom djelovanju pokazujem. Policija mora biti neovisna u operativnom smislu i tu nema ništa sporno, ali to moraju i drugi razumjeti, i političari, ali i policajci. Meni je osobno u interesu da policija bude što je moguće samostalnija i neovisnija u svom radu. Moj doprinos u tom pravcu neće izostati.
NN: Kako bi trebalo riješiti finansiranje policije, a da se onemogući politički utjecaj na njen rad?
KREŠIĆ: Potrebno je uspostaviti različite kodekse ponašanja u radu policije, ali i u ponašanju politike i političara. Za to će trebati još vremena. Možda se nekada i pretjeruje kada je u pitanju utjecaj politike na rad policije. U svakom slučaju i po svim principima i standardima, politika je ta koja će usvajati proračune za sve institucije, pa i za policiju. Svugdje je praksa da nadzor nad radom policije vrši civilna vlast. To je nešto što sam ja znao, ali to su mi potvrdili i predstavnici različitih institucija iz međunarodne zajednice, koji se bave ovom problematikom. Iskustva iz njihovih zemalja u tom pravcu su dobra i treba ih koristiti.
NN: U kojoj je fazi implementacija zakona o reformi policije u BiH?
KREŠIĆ: Zakoni o policiji su stupili na snagu i već teku rokovi kada je u pitanju uspostava novih agencija i neovisnih tijela. Rokovi su jasno definirani i već su poduzete određene aktivnosti u pravcu uspostave novih agencija. Ono što je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti ne vidim nikakvog razloga da ne bude ispoštovano u zakonom predvidenom roku.
NN: Da li će osnivanjem sedam policijskih institucija biti okončan proces reforme policije u BiH?
KREŠIĆ: Donošenjem ova dva zakona reforma policije je privremeno skinuta sa dnevnog reda. To je, pretpostavljam, svima jasno. Reforma policije je proces, taj proces je započeo i on će trajati, a koliko dugo - to zavisi od nas. Mostarska deklaracija je tu jasna, a i zakoni su u završnim i prelaznim odredbama jasni. Poslije donošenja novoga ustava kroz parlamentarnu proceduru, dalji razgovori o reformi policije bi trebalo da imaju isključivo tehničku narav. Refome policije u daleko bolje ustrojenim državama traju godinama. Oni koji smatraju da je ovim reforma policije završena očigledno ne razumiju reformske procese, a ni znanja o policiji im nisu jača strana. Ili možda to namjerno rade.