Previše je pojedinačnih napada u BiH na pripadnike manjinskih naroda i njihovih vjerskih službenika da bi to bila puka slučajnost, tvrdi Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
U razgovoru za "Nezavisne" drugi čovjek državne sigurnosti pojašnjava kako nedavni napad na fra Miju Džolana u Sarajevu niko unaprijed ne smije tretirati kao čin koristoljublja.
NN: Izjavili ste da napad na fra Miju Džolana nije samo pokušaj pljačke. Imate informaciju više?
KREŠIĆ: Na napad na fra Miju Džolana ne gledam kao na pojedinačni slučaj. U tom kontekstu sam i izjavio da mi je sve to pomalo sumnjivo. U posljednjih nekoliko mjeseci evidentirano je nekoliko slučajeva napada na vjerske službenike i povratnike u mjestima gdje su oni manjina. Previše je pojedinačnih napada ove vrste, da bi se to moglo i smjelo okarakterizirati kao puka slučajnost. Kada govorimo o konkretnom slučaju, odnosno napadu na fra Džolana, ne želim da bilo ko unaprijed kaže da je to čin koristoljublja.
NN: Ko, prema Vašem mišljenju, stoji iza ovog napada i iz kojih razloga?
KREŠIĆ: Ne znam ko stoji iza ovog ili sličnih napada. Zbog toga i zahtijevam da istraga otkrije počinioce, ali i njihove naredbodavce. Bojim se da u cijeloj BiH ima previše sličnih slučajeva koji nisu rasvijetljeni do kraja. Zbog toga se pripadnici manjina na određenom teritoriju ne osjećaju sigurno. Zbog toga neki od njih i ne prijavljuju slične slučajeve. Sve sigurnosne agencije u BiH moraju se uhvatiti u koštac s ovim problemom. Nikad ne smijemo zaboraviti da je mjerilo demokracije i sigurnosti osjećaj koji imaju i s kojim žive pripadnici manjinskih naroda.
NN: Jesu li slični nerasvijetljeni slučajevi pokazatelj da vlasti BiH nisu spremne da osiguraju sigurnost povratnicima i pripadnicima manjinskih naroda?
KREŠIĆ: Činjenica je da imamo takvih slučajeva i da oni unose nemir među ljude. To je problem koji moramo rješavati. Svi u BiH moraju odgovoriti svojoj zadaći. Sve sigurnosne i istražne agencije moraju promptno reagirati na ovakve pojave. Međutim, kako bismo riješili cijeli problem, moramo mnogo više raditi na prevenciji. Ne smijemo dopustiti da dođemo u situaciju da ne znamo koje su osobe ili institucije mogući predmet izvršenja krivičnih djela. Dakle, to je oblast u kojoj moramo više raditi, kako bismo preduprijedili neka djela, a ne samo rješavali njihove posljedice.
NN: Osobe kojima su oduzeta državljanstva BiH najavile su proteste i protivljenje deportacijama iz BiH. Očekujete li probleme prilikom deportacija ovih osoba?
KREŠIĆ: Mi imamo Službu za poslove sa strancima, koja je osposobljena i obučena da provodi Zakon o boravku i kretanju stranaca. Očekujem da svi poštuju zakon i provode ga. Ukoliko to neko ne bude htio, imamo institucije koje imaju ovlasti da provedu odluke. Dakle, svako treba da uradi svoj dio posla u skladu sa svojim ovlastima i problema neće biti.
Inače, mislim da je vrijeme da prestanemo s pričama u kojima se dovodi u pitanje vjerodostojnost i spremnost naših institucija da urade svoj posao. Imamo institucije koje znaju raditi svoj posao i njihove informacije nikad ne želim dovoditi u pitanje. Mi im samo trebamo pomoći da rade svoj posao, te ponekad im sugerirati da dodatnu pažnju posvete nekim pitanjima, a zarad poboljšanja ukupne situacije.
NN: Jesu li sigurnosne agencije osposobljene za borbu protiv organiziranog kriminala? Svjedoci smo da se stalno govori o organiziranim kriminalnim grupama, a istovremeno ih je jako malo procesuirano?
KREŠIĆ: Činjenica je da je organizirani kriminal u BiH uzeo maha i mi moramo poduzeti sve potrebne mjere da to zaustavimo i svedemo na najmanju moguću mjeru. Važno je da osiguramo da se svi vidovi kriminala, u bilo kom dijelu BiH, tretiraju jednako i jednakom snagom uništavaju. Uz to, moramo dodatno opremiti i obučiti naše agencije za provedbu zakona, kako bi mogle efikasno odgovoriti ovom izazovu. Dakle, našim sigurnosnim agencijama moramo dati najmoćnije oružje u ruke kako bi riješili ovaj problem. U tom pogledu, moramo restrukturirati policiju i omogućiti joj da bude jednako efikasna u cijeloj zemlji, te da istom snagom udara na organizirani kriminal. Organizirani kriminal je organizirani kriminal, bez obzira dešava li se u Širokom Brijegu, Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Bijeljini ili Tuzli.
Reforma policije
NN: U toku je izrada zakona o formiranju novih policijskih tijela na državnom nivou.
KREŠIĆ: To je svakako dobar, ali mali korak na putu ka uspostavi efikasnog policijskog sistema u BiH. Važan je to korak, ali kažem jako mali. Očekuje nas još mnogo, mnogo posla u procesu reforme policije unutar BiH. Uvijek moramo razmišljati da sigurnosno-policijske agencije ne smijemo nekim lošim rješenjima onemogućiti da se efikasno bore protiv svih vidova kriminala.