Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, ne očekuje da će jednostrano priznanje Kosova i Metohije proizvesti domino efekat na desetine oblasti u regionu koje čekaju na osamostaljenje.
On smatra da zaoštravanje politike Srbije po pitanju Kosova ne može dugoročno ostati efikasna politika Srbije, čiji je starteški interes da bude u EU i potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
NN: Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova i u RS se javljaju zahtjevi za otcjepljenjem. Kako to komentarišete?
KRIVOKAPIĆ: Zahtjevi za samostalnost RS mogu biti veoma opasni po Republiku Srbiju. Ako se traži otcjepljenje RS na osnovu činjenice da se Kosovo otcijepilo to znači priznanje da je Kosovo bespovratno otišlo. To je legitimitet nezavisnosti Kosova iz RS. Ako uzimate model Kosova za RS indirektno ste priznali nezavisnost Kosova. To je opasna igra koju neki u RS pokušavaju da zaigraju na štetu Srbije. RS se time dovodi u situaciju da prva legitimno priznaje Kosovo. Eventualno osamostaljenje RS ne može se porediti sa nezavisnošću Kosova niti Crne Gore, koja ima drugačiju istoriju državnosti.
NN: Nezavisnost Kosova izazvaće refleksije u regionu, ali i u Evropi i otvoriti proces da desetine regija, koje samo čekaju povod, ostvare svoju samostalnost. Ako Kosovo ima pravo na otcjepljenje znači li to da će se tim pravom rukovoditi i druge regije?
KRIVOKAPIĆ: Kosovo je i do sada suštinski bilo van suvereniteta Srbije i sada je uvelo novu formu, a kada će ta forma dobiti puni međunarodni pravni suverenitet treba ostaviti vremenu. Razni serijali političkih odluka ne bi smjeli da zaustave Srbiju na putu prema EU. Naš strateški interes je napredovanje Srbije prema EU, koja će imati iste obaveze kao Crna Gora kada potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU - da slijedi politiku EU. Ta međuzavisnost je jaka i nije u našoj moći da se možemo dominantno opredijeliti već je moramo slijediti. Odluke o priznanju nekog državnog subjekta su političke i nemaju svoje pravno utemeljenje jer se ono može dobiti jedino u Savjetu bezbjednosti UN-a. Do te faze nije došlo i ovo su samo serijali političkih odluka koje konačno pravno utemeljenje mogu dobiti u Generalnoj skupštini UN-a.
NN: Znači, ne očekujete da će Kosovo proizvesti domino efekat na region?
KRIVOKAPIĆ: Ne očekujemo, jer Kosovo nije nova već stara politička činjenica. Kosovo je već devet godina stara politička činjenica, od 1999. godine, i sada je dobilo novi oblik, ali ne i konačan. Ne mislim da će zaoštravanje politike Srbije po pitanju Kosova moći dugoročno opstati.
Srbija će morati da nađe odgovor koji će je voditi ka EU jer je starteški interes Srbije da bude u EU. A to će opredjeljivati uslovljavanja koja ima Crna Gora.
NN: Da li će Crna Gora priznati nezavisnost Kosova ili mislite da je njegovim priznanjem od strane pojedinih država napravljen ozbiljan presedan?
KRIVOKAPIĆ: Crna Gora ne treba brzo da donese odluku o nezavisnosti Kosova, već o tome treba da razgovara s EU. Očekujemo da EU postigne saglasnost oko tog pitanja, a naša je obaveza da se nakon toga izjasnimo. Mi nismo ni za kakvo uslovljavanje i ne želimo da doprinesemo usložnjavanju situacije. Pokušavamo da smirimo emocije. Ne može Evropa od nas očekivati da budemo ključ u stvarima koje su veoma osjetljive za nas i koje imaju isprepletenu i emotivnu i političku situaciju. Mi smo tu sljedbenik, a ne neko ko će presuditi u tim stvarima. Crna Gora će donositi odluke koje su u njenom interesu jer je na putu evroatlantskih integracija.
Na tom putu mi smo već u jednoj fazi u kojoj nije BiH, a treba da bude, a nije ni Srbija. Sačekaćemo puno usklađivanje politike EU i preuzeti svoj dio obaveza, kao i prava, i sačuvati svoju unutrašnju stabilnost, multietničko društvo i građansku državu.
NN: Crna Gora je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, što vas obavezuje da usklađujete politiku s politikom EU. Očekujete li da će BiH nakon parafiranja i potpisati SSP s EU i krenuti putem Crne Gore?
KRIVOKAPIĆ: BiH ne smije propustiti potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Za BiH je ovo prilika da napravi veliki korak na svom putu ka EU. BiH ne smije propustiti šansu da zbog drveća ne vidi šumu koja je velika i u kojoj može biti mnogo više dobiti za sve učesnike u toj igri. Zrelost rukovodstva RS je tako velika da je posvećenost dobrim vrijednostima i razvoju očigledna i da svi partneri moraju da cijene tu spremnost na dogovor i štićenje svojih interesa. BiH ne smije propustiti taj sudbonosni moment jer bi svi od tog imali štetu. Kapital bi pobjegao iz BiH, mnoge druge dobre stvari bi propale, a najviše štete od svega bi imali građani ove zemlje.
Lakše nam je bez Srbije
NN: Kakvi su sada odnosi Srbije i Crne Gore, da li vam je lakše bez matice Srbije?
KRIVOKAPIĆ: Nama jeste lakše. Mi smo sa Srbijom bili izgubili evropski korak, a sada smo ispred Srbije u evropskim integracijama. Za dvije godine nadoknadili smo ono što smo izgubili u zajednici sa Srbijom kroz duži period. Ali, nismo opsjednuti tim da samo mi budemo uspješni, želimo da i Srbija bude uspješna i gdje god možemo pomoći Srbiji - tu smo. Međutim, postoje pitanja gdje je naš državni interes uslovljen, kao što će i njihov biti uslovljen. Ako Srbija hoće u Evropsku uniju moraće raditi ono što i Crna Gora.
Crnogorcima samo jedno državljanstvo
NN: Novi zakon o državljanstvu Crne Gore je omogućio sticanje državljanstva i većem broju građana BiH koji godinama žive u Crnoj Gori, a do sada ga nisu imali. Dokle je stigao taj proces?
KRIVOKAPIĆ: Crna Gora je usvojila Zakon o državljanstvu, koji onemogućava da njeni državljani imaju neko drugo državljanstvo. Zakon je omogućio sticanje državljanstva i većem broju građana BiH koji godinama žive u Crnoj Gori, a do sada ga nisu imali.
Oni koji su poslije 3. juna (proglašenje nezavisnosti CG) imali dvojno državljanstvo Crne Gore i bilo koje druge države s prostora bivše Jugoslavije moći će ga zadržati. Oni koji su stekli drugo državljanstvo, pored crnogorskog, poslije proglašenja nezavisnosti moraće da izaberu jedno od njih.