SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini nije moguće govoriti o rezolucijama Savjeta Evrope koje bosanskohercegovačkim političkim liderima predstavljaju "mrtvo slovo na papiru", poručeno je danas sa nedjeljne sesije Krug 99, gdje je govoreno o temi "Implementacija rezolucija Savjeta Evrope" (10 godina od Mišljenja Venecijanske komisije o ustavnoj situaciji u BiH).
BiH nije 13 godina nakon prijema u Savjet Evrope ispunila brojne dogovore koje je obećala ispuniti potpisivanjem. Govoreći o tome kao uvodničar, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Lada Sadiković istakla je da su sve rezolucije Savjeta Evrope upućene prema BiH za cilj imale jačanje institucija države.
"Izdvojila bih rezoluciju iz 2006. godine gdje su navedene tri stvari koje BiH mora ispuniti: zamjena etničkog predstavljanja građanskim predstavljanjem, preispitivanje teritorijalne organizacije države i omogućavanje procesa donošenja političkih odluka. Vijeće Evrope sve vrijeme konstatno upozorava BiH na druge činjenice: vladavina prava, ljudska prava i demokratija. Postavlja se pitanje zašto su rezoucije Vijeća Evrope mrtvo slovo na papiru? Vijeće Evrope egzaktno je dalo rješenje, upozorilo nas da to moramo primijeniti, apsolutno nije bilo nikakvih reakcija. O rezolucijama se nije raspravljalo u BiH", kazala je Sadiković.
Da bi se govorilo o ispunjenim ili neispunjenim obavezama BiH prema Savjetu Evrope, potrebno je riješiti pitanja koja su prethodila pristupanju zemlje tom tijelu, istakla je šef Kancelarije Savjeta Evrope u BiH Meri Enn Henesej. Podsjetila je kako je juče u Banjaluci prisustvovala konferenciji povodom 20. godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koja je okupila brojne političke lidere iz BiH i regiona.
"Namjera mi je bila danas govoriti o obavezama koje BiH ima i na šta se obavezala pristupanjem Vijeću Evrope. Međutim, nakon jučerašnje debate, ja sam pod utiskom da mi još uvijek nismo u stanju riješiti čak ni ona pitanja koja su prethodila pristupanju BiH Vijeću Evrope, probleme koji se vuku još iz 1995. godine. Recimo, spomenut je status Vijeća ministara BiH, ako mi još uvijek ne znamo šta je uopšte svrha Vijeća ministara BiH kako onda možemo govoriti o preporukama Vijeća Evrope koje su došle kasnije?", kazala je šef Kancelarije Savjeta Evrope u BiH.
BiH je, prema njenim riječima, "zarobljena u specifičnoj dinamici" te nije jasno kako kao takva zemlja može krenuti naprijed.
"Puno je fraza koje sam čula u Banjaluci, a koje izgledaju kao da smo još uvijek zarobljeni u '95. godini. To nije izrečeno samo od naših domaćih političara, već od strane međunarodne zajednice. Još uvijek smo zaboravljeni u nekoj dinamici iz koje ne znam kako da krenemo. Ne znam je li u toj dvorani bilo ljudi od nekih 20. godina, voljela bih da vidim šta bi oni imali kazati na ono što se tamo moglo čuti. Voljela bih znati jesu li oni namjerno bili izostavljeni sa jedne takve konferencije, da vidim šta bi oni rekli o tome", istakla je Henesej.