Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske, uvjeren je da će BiH, ipak, u narednim mjesecima potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU uprkos krahu širokobrijeških pregovora.
Za to su, tvrdi Kuzmanović, odgovorni oni koji, produkovanjem krize, žele da zadrže OHR u današnjem kapacitetu kako bi mogao da sprovodi samo ono što oni žele. To je, tvrdi, neozbiljan i neodgovoran pristup, koji je ugrozio šanse zemlje da ovog mjeseca stupi u prvi, ozbiljniji ugovorni korak s Unijom.
NN: Nakon što ste preuzeli dužnost predsjednika RS na koja ste pitanja fokusirali svoj rad i šta očekujete od planiranog da ostvarite u naredne tri godine?
KUZMANOVIĆ: Svoj programski koncept izložio sam u inauguracionom govoru i u više drugih prilika, putem elektronskih medija, intervjua i govora. To je građanima dobro poznato. Ključne tačke programa su ustavnopravna i ekonomsko-socijalna pitanja.
Za kratko vrijeme, koliko vršim dužnost predsjednika Republike, fokusirao sam svoj rad na ustavnopravna i politička pitanja, obavljajući funkcije izvorne nadležnosti (ukazi, imenovanja, pomilovanja) i predstavljanje Republike Srpske kao stabilnog entiteta. U tom smislu razgovarao sam sa brojnim ambasadorima u BiH i predstavnicima svih bitnih međunarodnih organizacija u BiH.
Kao najznačajniju aktivnost izdvojio bih posjetu Savjetu Evrope i razgovore s najvišim dužnosnicima, generalnim sekretarom Savjeta Evrope, generalnim sekretarom Venecijanske komisije, predsjednikom i generalnim sekretarom Kongresa regionalnih i lokalnih vlasti i s predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava.
U RS funkcionišu u punom kapacitetu, bolje nego ikada ranije, sve tri ključne institucije sistema: predsjednik Republike, Narodna skupština i Vlada. Aktivno radimo na rješavanju ekonomsko-socijalnih pitanja i utvrđivanju zajedničkih osnova za predstojeće ustavne promjene u BiH. Sav rad sračunat je na afirmaciju stabilne i prosperitetne RS kao ključnog i kohezionog faktora u BiH. Zato očekujem da će RS biti još organizovanija, uspješnija i stabilnija. Njen ustavnopravni, politički i ekonomski sistem biće još utemeljeniji i na domaćem i na međunarodnom pravu. Istovremeno, na putu ka evropskim integracijama naš sistem će biti značajno harmonizovan s evropskim demokratskim tekovinama i standardima.
Na temelju dogovora i konsenzusa entiteta i konstitutivnih naroda očekujem dalje jačanje njenog državnopravnog statusa u okviru BiH i bolje uslove za obavljanje svih njenih Ustavom utvrđenih funkcija. Sav sistem vrijednosti standarda i kategorija biće zasnovan na pravnom redu i poretku, vladavini prava, demokratiji i toleranciji, kolektivnim i individualnim ljudskim pravima i slobodama.
Očekujem dalji uspon i preporod u ekonomskom i socijalnom razvoju, povećanje proizvodnje i dohotka, završetak važnih i infrastrukturnih projekata, povećanje nivoa zaposlenosti, standarda i smanjenje siromaštva, uspostavljanje slobodnog tržišta i protoka robe, kapitala, radne snage i usluga. Smatram našim najvećim dostignućem da RS u BiH, u širem okruženju i u Evropi, bude činilac uvažavanja, ravnopravnosti i partnerstava.
NN: Kako postići dogovor o ustavnim promjenama?
KUZMANOVIĆ: Neuspjeh sastanka u Širokom Brijegu je loša poruka domaćoj i svjetskoj javnosti. Odustajanje pojedinih političara iz Sarajeva od ranije postignutih dogovora u vezi s reformom policijskih struktura predstavlja nastavak njihove neprincipijelne, uskostranačke politike. Takav njihov odnos može da dovede u pitanje potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Evropskom unijom.
Odstupanje od Mostarske deklaracije predstavlja neozbiljan i politički neodgovoran odnos prema BiH.
U osnovi, razgovori u Širokom Brijegu su neskriveno pokazali da stvaranje krize može biti u funkciji pritisaka na donošenje odluke o daljem ostanku OHR-a u BiH i nastavljanje prakse nametanja rješenja. Istovremeno, prepoznatljivi su i sukobi, da li personalni ili stranački, lidera dviju bošnjačkih stranaka. Takođe, u matrici ovog problema na površinu su izašli i zahtjevi zagovornika federalizacije, koji podrazumijevaju prekomponovanje unutrašnjeg uređenja BiH na teret RS.
Jasno, iz svega ovoga proizlazi naš odlučan stav - mi ne pristajemo ni na kakvu organizacionu, teritorijalnu ili funkcionalnu promjenu statusa RS.
Nepostizanje dogovora o pristupanju reformi Ustava kao najvišeg pravnog i zakonodavnog akta nije neki problem jer promjene nisu obavezen i hitan posao, nego je to nagovještaj moguće nove krize, kojom će se ugroziti već stvoren pozitivan ambijent za otvaranje procesa ustavnih promjena i pristupanja u evroatlantske integracije. Bilo je očekivano da se postigne konačan dogovor o pravcima i okvirima ustavnih promjena. U pristupu su očekivane dvije vrste prijedloga: jedni za radikalne promjene Ustava, a drugi da se promjene zasnivaju na dejtonskim rješenjima i da teku po principu "korak po korak" i to, prvenstveno, s ciljem obezbjeđivanja boljeg i efikasnijeg funkcionisanja institucija na nivou BiH. Bez obzira na to što u Širokom Brijegu nije postignut dogovor, očekuje se ipak da će pitanja ustavnih promjena vrlo brzo doći na dnevni red. Zato je nužno naglasiti da se naši stavovi moraju čvrsto zasnivati na dejtonskim rješenjima, koja obezbjeđuju zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, ravnopravnost, predstavljanje i entitetsko glasanje moraju da budu uvažavani i očuvani. To znači da nije dobro vršiti radikalne promjene, a pogotovo izradu novog ustava zemlje jer, jednostavno rečeno, to ne bi bilo ni izvodljivo zbog maksimalističkih i nerealnih zahtjeva poznatog političkog kruga. Zato se zalažemo za postepenu promjenu u onim dijelovima u kojima se može postići dogovor i puni konsenzus. To je potvrđeno i u razgovorima s predstavnicima Savjeta Evrope i međunarodnim zvaničnicima. Uvjerio sam se da i oni podržavaju ovakav pristup. Istovremeno, želim da poručim da odlučno odbacujemo namjere o daljem slabljenju entitetskih ovlaštenja i providne pokušaje da se pod plaštom ustavnih reformi entiteti razvlaste.
Dugoročno gledajući na to kako definitivno oblikovati državno uređenje BiH, čini se da je najprihvatljiviji federalni model organizovanja države jer je on u osnovi i sada federalno-konfederalni. Federalizacija bi se, u stvari, prvenstveno zasnivala na volji za očuvanjem autonomije i identiteta federalnih jedinica. Federalne jedinice imale bi svoje ustave, ustavopravne i zakonodavne, izvršne, upravne i sudske organe i ostale institucije pravosudnog sistema, ustavne sudove, policiju, isključive i dio podijeljenih nadležnosti.
NN: Da li je, po Vašem mišljenju, moguće potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU u martu, kako se to najavljuje, odnosno, da li je do tada moguće postići dogovor o reformi policije ako znamo da je malo urađeno na implementaciji Akcionog plana o reformi policije?
KUZMANOVIĆ: Iskreno vjerujem da će BiH potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u narednih nekoliko mjeseci. Očekujem da će blagovremeno biti ispunjeni svi uslovi koji su stavljeni pred BiH, s obzirom na to da su oni svi u fazi izvršenja. Kada je u pitanju reforma policije, sada je obaveza institucija BiH da sprovedu Akcioni plan, koji je dogovoren na sastanku predstavnika šest vodećih parlamentarnih političkih partija, bez obzira na kasniji stav jedne od šest potpisnica Mostarske deklaracije. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH bi stupila u novu fazu odnosa s EU. Mogla bi da koristi dodatna sredstva iz pretpristupnih fondova Unije i intenzivira primjene njenih normativa i standarda. Najvažnije je, pri tom, da se dalji postupak, što je moguće prije, prenese u institucije sistema i parlamentarne organe države i entiteta.
NN: RS se konstantno pripisuje da je remetilački faktor. Kako na te kritike gledate kao predsjednik RS?
KUZMANOVIĆ: RS nije i niti će biti remetilački faktor. Ona je sasvim sigurno povezujući i stabilizirajući činilac, kako na unutrašnjem planu stabilizovanja političkog i ekonomskog stanja, tako i na ispunjavanju uslova na putu evroatlantskih integracija. Ona i na taj način jača unutrašnji i međunarodni subjektivitet BiH i doprinosi njenom opštom napretku. Nadasve, RS želi i nastoji da bude konstruktivan i funkcionalan dio BiH, na osnovama dejtonskih rješenja njenog ustavnopravnog poretka. Zato su optužbe o kojim govorite zlonamjerne i dolaze prevenstveno od pojedinih političkih stranaka i njihovih lidera iz sarajevskog političkog miljea.
Oni koji djeluju po unitarističkoj i centralističkoj političkoj matrici okrenuti su prošlosti, a njihov krajnji cilj je unitarizacija i centralizacija koja bi za posljedicu imala dominaciju jednog nad druga dva konstitutivna naroda. Upravo su zato oni remetilački faktor u BiH, a ne RS, koja je po svemu stabilniji i funkcionalniji dio BiH, koji ima svoje istorijske i strateške osnove, zasnovane na legalnoj i legitimnoj podlozi i na aktima domaćeg i međunarodnog prava. Stoga od BiH, naglašavam, ne želimo ni više ni manje nego što nam pripada po Ustavu i dejtonskim rješenjima. Njen evropski put prihvatili smo i ostvarujemo kao zajedničku obavezu.
NN: Neke stranke Vas optužuju da ste odustali od prakse ranijih predsjednika RS da se sve stranke zajednički dogovaraju oko najvažnijih pitanja za RS te da time ne pokazujete da ste predsjednik građana RS već vladajuće strukture. Da li je to tačno?
KUZMANOVIĆ: To apsolutno nije tačno. Jer, kako je moguće zaključiti da je neko odustao od određene prakse kada je tek započeo svoju dužnost. Treba imati na umu da sam dužnost predsjednika Republike preuzeo tek prije nešto više od mjesec dana pa su zato takvi navodi, u najmanju ruku, nedobronamjerni. Mislim da to nije nači na koji treba da razgovaramo. Naročito su neozbiljne optužbe da sam predsjednik vladajuće strukture. Iako sam na izborima bio kandidat SNSD-a, po svemu sam, i zbog nestranačke pripadnosti, predsjednik svih građana RS, bez obzira na njihovu političku, nacionalnu i vjersku pripadnost. Njihovi interesi su i interesi RS i uvijek su na prvom mjestu.
Nastavićemo praksu zajedničkih dogovora o svim najvažnijim pitanjima, o čemu svjedoči i sutrašnji sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka, na kojem ćemo razmotriti aktuelna pitanja i razmijeniti informacije. To se naročito odnosi na razgovor o zajedničkim stavovima kad se radi o ustavnim promjenama, ali i o ostalim bitnim strateškim pitanjima.
NN: Šta Srbiji donosi pobjeda demokrate Borisa Tadića?
KUZMANOVIĆ: To je pobjeda demokratije, evropskog puta i jednog novog koncepta stvaranja i izgradnje snažne i jedinstvene proevropske Srbije. I za RS, kao i za BiH, to je od izuzetnog značaja za kontinuitet dobrosusjedskih veza i saradnje i obezbjeđivanja stabilnosti u regionu.
Za RS, njene institucije i građane poseban značaj ima dalje ostvarivanje i proširivanje svih vidova saradnje u okviru specijalnih paralelnih veza sa Srbijom.
Proglašenje nezavisnosti Kosova bio bi presedan
NN: Da li se rješavanje kosovskog pitanja može odraziti na dešavanja u BiH?
KUZMANOVIĆ: Rješavanje kosovskog pitanja ima veliki značaj za međunarodni pravni i politički poredak. Svako jednostrano priznavanje nezavisnosti Kosova čin je kršenja principa međunarodnog prava. Ono će podstaći separatističke i secesionističke pokrete u brojnim državama i regionima. Nadam se da će se do odluke o statusu Kosova doći putem dogovora Srbije i predstavnika kosovskih Albanaca i da će se predstavnici međunarodne zajednice uzdržati od jednostrane podrške jednoj od strana.
BiH eventualnom aktu priznavanja Kosova neće dati podršku. Pogotovo to neće učiniti RS. Samo je jedno rješenje koje mi prihvatamo - nastavak pregovora i puna saglasnost obiju strana, što jedino i može donijeti dugoročnu stabilnost na Kosovu i u Srbiji, ali i u regionu.
Smatram da bi jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova bio opasan presedan, koji bi izazavao domino efekat u zemljama u kojima postoje regioni ili oblasti koji žele otcjepljenje i koji bi mogli da se pozovu na primjer Kosova u svojim separatističkim težnjama.