SARAJEVO - Miroslav Lajčak potvrdio je jučer da će u ponedjeljak preuzeti funkciju ministra vanjskih poslova Slovačke, ali da će ostati na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH dok Vijeće za implementaciju mira u BiH ne riješi pitanje njegovog nasljednika.
"Prihvatio sam izravni poziv premijera da preuzmem funkciju ministra vanjskih poslova moje zemlje. Već sam počeo konsultacije s Vijećem za implementaciju mira o pronalasku najboljeg modela za imenovanje mog nasljednika. Neće biti nikakvog pravnog, institucionalnog i funkcionalnog vakuuma u instituciji visokog predstavnika", rekao je Lajčak, koji je za visokog predstavnika imenovan u junu 2007. godine.
Kako je dodao, već u utorak, dan nakon preuzimanja nove funkcije, bit će u Sarajevu kako bi nastavio konsultacije o novom visokom predstavniku.
Lajčak je naglasio da se njegovim odlaskom s funkcije visokog predstavnika ne mijenja politika međunarodne zajednice o tranziciji OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.
"Poznati su uslovi koji treba da budu usvojeni kako bi Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH bio transformisan u Ured specijalnog predstavnika EU u BiH. Vijeće za implementaciju mira u BiH na svojoj sjednici krajem marta donijet će strateške odluke o politici međunarodne zajednice u BiH. Moj odlazak na novu funkciju ni na koji način neće uticati na takve odluke", rekao je Lajčak, ali je odbio govoriti o imenima svojih mogućih nasljednika.
S obzriom na ranije najave iz Slovačke, domaći političari nisu bili iznenađeni jučerašnjim objavljivanjem odluke.
"Volio bih da Lajčakov nasljednik bude imenovan što prije i da to bude neko ko dobro poznaje prilike u BiH kako bi odmah mogao nastaviti tamo gdje je Lajčak stao", kazao je Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Premijer RS Milorad Dodik kaže kako u odlasku aktuelnog visokog predstavnika ne vidi ništa spektakularno.
"Uvažavao sam način na koji je Lajčak zastupao svoje stavove jer je, za razliku od nekih drugih diplomata, uvijek znao da nije političar sa izbornim legitimitetom u ovoj zemlji. Bit će i onih koji će njegov odlazak pokušati iskoristiti za produženje ostanka OHR-a", rekao je Dodik.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra da je neophodno zadržati pravni kontinuitet OHR-a, a pogotovo kontinuitet ovlasti samog visokog predstavnika.
Lajčakov odlazak trebao bi da dodatno uozbilji međunarodnu zajednicu i sve u BiH, smatra lider SDP BiH Zlatko Lagumdžija.
"Nadam se da će destruktivne snage biti spriječene u namjeri da ovu situaciju iskoriste za nasilno i prijevremeno ukidanje institucije visokog predstavnika", ocijenio je Lagumdžija.
Mišo Relota, glasnogovornik HDZ BiH, smatra da Lajčakov nasljednik treba snažno da pomogne domaćim političarima da ispune uslove za pridruživanje BiH Evropskoj uniji.
"Lajčak bi trebalo da prije odlaska iz BiH ispravi i greške svojih prethodnika, koji su kaznama i smjenama domaćih političara tim licima uskratili osnovna ljudska prava", kazao je Mladen Bosić, predsjednik SDS-a.
Beriz Belkić, potpredsjednik Stranke za BiH, razočaran je odlukom Lajčaka o napuštanju funkcije visokog predstavnika.
"Očigledno je da se radi o tranzitnoj funkciji koja služi kao odskočna daska nekim ljudima bez obzira na to šta su uradili u BiH", zaključio je Belkić.
Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, pohvalio je Lajčakovu politiku nekorištenja bonskih ovlasti.
"Lajčak je korektno radio svoj posao i pozitivna stvar je što nije koristio bonska ovlašćenja i nije od sebe pravio idola. Naprotiv, demokratski je pokušavao da riješi prilike u BiH što mu je i uspjelo zajedno sa domaćim političarima koji su potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU", rekao je Ivanić.
Konsultacije o Lajčakovom nasljedniku
Kristina Galjak, glasnogovornica Havijera Solane, visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, kazala je jučer da je prerano govoriti o datumu održavanja sjednice Vijeća za implementaciju na kojoj će biti izabran nasljednik Miroslava Lajčaka.
"Zahvalni smo Miroslavu Lajčaku na njegovu angažmanu u BiH. Trenutno su u toku intenzivne diplomatske aktivnosti u traženju najboljeg rješenja za nasljednika aktuelnog visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU u BiH", istakla je Galjak.
Nagađanja o Svobodi, Ahernu i Patenu
Vijest o mogućem imenovanju Lajčaka na funkciju ministra vanjskih poslova Slovačke prvi put je u slovačkim medijima objavljena prije nekoliko sedmica. Od tada su počele licitacije s imenima njegovog nasljednika, a kao najizgledniji kandidati pominju se Hanes Svoboda, austrijski socijalista i član Evropskog parlamenta, Berti Ahern, bivši premijer Irske, te Kristofer Paten, bivši evropski komesar za vanjske poslove.
Visoki predstavnici
- Karl Bilt je bio prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH. Na ovoj dužnosti bio je od juna 1995. do juna 1997. godine. Bilt je karijerni diplomata i trenutno je ministar vanjskih poslova Švedske.
- Karlos Vestendorp, španski diplomata, dužnost visokog predstavnika obnašao je od juna 1997. do jula 1999. godine. Vestendorp je također karijerni diplomata koji je bio španski amabasador u EU, UN i ministar vanjskih poslova Španije. Do 2008. godine bio je ambasador Španije u SAD.
- Volfgang Petrič visoki predstavnik je postao u augustu 1999. godine. Na ovoj je dužnosti ostao do maja 2002. godine. Prije dolaska u BiH Petrič je bio specijalni predstavnik EU za Kosovo i glavni pregovarač EU u pregovorima Srbije i Kosova. Od 2003. godine Petrič je stalni predstavnik Austrije u UN u Ženevi.
- Pedi Ešdaun je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH od juna 2002. godine do janura 2006. godine. Ešdaun je bio mornarički oficir te predsjednik Liberalne stranke Velike Britanije. Bio je član Donjeg doma britanskog parlamenta.
- Kristijan Švarc-Šiling naslijedio je Ešdauna na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH u januaru 2006. godine. Dužnost visokog predstavnika i specijalnog predstavnik EU obnašao je do jula 2007. godine. Švarc-Šiling je bivši ministar u Vladi Njemačke i bivši član njemačkog parlamenta.