BERLIN, BANJALUKA - Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke će u srijedu razmatrati Nacrt izmjena i dopuna Zakona o azilantima, po kojim je predviđeno da BiH bude proglašena bezbjednom zemljom.
Naime, kako stoji u predloženom nacrtu, izmjenama člana 29a Zakona o postupku za dobijanja azila uz BiH bezbjednim zemljama biće proglašene i Srbija i Makedonija, a to će značiti da će zahtjevi za azil iz ovih zemalja biti brže obrađivani, čime će rokovi za njihovo zadržavanje u Njemačkoj biti maksimalno skraćeni.
Time je riješena i mini-kriza u njemačkoj koaliciji, koju čine konzervativni CDU, čije je ministarstvo unutrašnjih poslova predlagač izmjena, i SPD-a, koji je bio protiv prijedloga konzervativaca da uz ove tri zemlje bezbjednima budu proglašene još Crna Gora i Albanija. Zbog ovih nesporazuma koalicionih partnera došlo je do prolongiranja rokova usvajanja ovih izmjena koje su bile prvi put spomenute još prije godinu dana, nakon čega su unesene u koalicioni dogovor o formiranju nove njemačke vlade nakon proteklih izbora.
Tomas de Mecier, ministar unutrašnjih poslova Njemačke, pojasnio je da će, ukoliko izmjene budu usvojene, postupak žalbe na prvostepeno rješenje o odbijanju zahtjeva za azil biti skraćen na samo jednu sedmicu.
Međutim, De Mecier je stavio do znanja da CDU i dalje ne odustaje od toga da i Albanija i Crna Gora dobiju isti status bezbjednih zemalja.
"Želimo da u svjetlu sa razvojem situacije i konsultacijama u narednom periodu naknadno donesemo odluku da i ove zemlje uključimo u zakon", naveo je ministar.
On je pojasnio da je Francuska nedavno proglasila Albaniju bezbjednom zemljom i da je od tada smanjen broj azilanata iz te zemlje, ali da je istovremeno došlo do povećanja broja azilanata u Njemačkoj.
"Procenat prihvatanja zahtjeva za azil iz Albanije je oko šest odsto, dok je iz Srbije broj znatno niži i iznosi manje od jednog procenta", objasnio je De Mecier.
Na listi bezbjednih zemalja Njemačke nalaze se sve zemlje EU, Gana i Senegal
Sada se na listi bezbjednih zemalja Njemačke nalaze sve zemlje EU i uz njih još Gana i Senegal.
U međuvremenu, organizacije za zaštitu ljudskih prava u Njemačkoj protive se ovakvom zakonu s obzirom na to da je, kako kažu, većina podnosilaca zahtjeva romske nacionalnosti, pa skraćenja postupka dobijanja zahtjeva za azil smatraju diskriminatorskim.
De Mecier, međutim, smatra da se u ovom slučaju ne može raditi o diskriminatorskom zakonu s obzirom na to da su, kako je naveo, zemlje koje će staviti na listu bezbjednih zemalja u procesu pristupanja EU, te da će se kroz pristupni proces obavezati na poštovanje prava romske zajednice i popravljanje njihovog socijalno-ekonomskog položaja.
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH juče nam je kratko rečeno da prate situaciju, te da posljednji relevantni izvještaji pokazuju da je došlo do smanjenja broja zahtjeva iz BiH u zemljama Šengena. Takođe, rekli su da sarađuju sa nadležnim organima u najugroženijim zemljama i da su u stalnoj komunikaciji.
Osim ove izmjene, u koalicionom ugovoru CDU i SPD-a predviđeno je da rokovi za dobijanje prava na rad u Njemačkoj za pozitivno riješene slučajeve budu skraćeni sa dosadašnjih godinu dana na tri mjeseca.
Proceduralno, zakon će morati izglasati i Bundestag i Bundesrat, ali se ne očekuju problemi s obzirom na to da CDU i SPD imaju stabilnu većinu u oba doma.