SARAJEVO - Pojedini kantonalni zavodi za javno zdravstvo u FBiH od sredine prošle godine nisu nabavljali vakcine protiv bjesnila za ljude i raspolažu minimalnim zalihama.
Problem je time veći jer je, kako upozoravaju predstavnici ovih zavoda, u posljednje vrijeme sve više slučajeva da zaražene životinje napadaju i ugrizaju ljude.
Stručnjaci upozoravaju da u gotovo 100 posto slučajeva ugriz bijesne životinje izaziva smrt kod čovjeka ako on odmah ne bude cijepljen vakcinom protiv bjesnila.
U Zavodu za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona kažu kako su minimalne zalihe vakcina protiv bjesnila kojima trenutno raspolažu, ali i da su pokrenuli postupak nabavke novih količina.
"Epidemiološka situacija u cijelom kantonu je nestabilna jer građanima svakodnevno prijeti opasnost da ih napadnu psi lutalice koji su prisutni u svim općinama. Ove godine nismo imali nijedan slučaj da je zaražena životinja ugrizla čovjeka, što ne znači da neće biti. Prošle godine dva puta bijesne lisice napale su mještane prigradskih naselja Travnika", rekao je Sead Karakaš, direktor Zavoda za javno zdravstvo SBK.
Ističe da je bilo i slučajeva ugriza pasa lutalica, ali da, srećom, još nijedna osoba nije bila zaražena bjesnilom.
Dijana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Livanjskog kantona, kaže da Zavod ima još desetak doza vakcina protiv bjesnila.
"Još nismo nabavili nove količine cjepiva, ali smo dobili novac od županijske vlade da kupimo nove doze. S obzirom na to da je ovo šumski kraj, evidentan je i veliki broj zaraženih životinja, koje prijete kako stanovnicima, tako i domaćim životinjama, posebice u prigradskim naseljima", rekla je Mamićeva, podsjetivši da je prošle godine zbog ugriza zaraženih životinja pomoć zatražilo dvadesetak osoba.
On upozorava da je najteža situacija u općini Drvar koja nema ustrojenu veterinarsku stanicu, a od Livna i Bihaća udaljena je oko 100 kilometara. "Niko ne kontrolira, niti vodi računa o zaraženim životinjama", naglasila je Mamićeva.
Njen kolega Sead Karakaš tvrdi kako je i u Srednjobosanskom kantonu nedovoljna saradnja s veterinarima, što dodatno usložnjava cjelokupnu situaciju.
"Veterinarske stanice uglavnom su privatizovane i javni interes nije im u prvom planu", prokomentirao je Karakaš.
Za razliku od ova dva, Kanton Sarajevo snabdjeven je vakcinama protiv bjesnila.
Predstavnici kantonalnih zavoda za javno zdravstvo kažu kako građanima, osim zaraženih divljih životinja, opasnost predstavljaju i domaće životinje koje su u kontaktu sa divljim, kao i psi lutalice. Tvrde da nemaju načina da se izbore s problemom pasa lutalica jer nije ispoštovana odredba Zakona o dobrobiti životinja BiH po kojem lokalne zajednice moraju osigurati azil za napuštene životinje.
U sarajevskom naselju Šip prije nekoliko dana otrovano je nekoliko pasa lutalica, mačaka i golubova, a veterinari u Trnovu pronašli su uginulu lisicu zaraženu bjesnilom. Zbog trovanja pasa lutalica i mogućnosti širenja bjesnila među građanima u KS Veterinarska inspekcija preduzeću "Rad" naložila je hvatanje i eutanaziju nevakcinisanih i nevezanih pasa, mačaka i drugih životinja.
Novac problem
Općina Drvar, iako ima zgradu za veterinarsku stanicu, nema novca kojim bi finansirala njen rad, istakla je Nada Rajković, pomoćnik federalnog ministra poljoprivrede za veterinarstvo.
Objašnjava kako je suština problema u novcu i bez njega nema ni zdravstvene zaštite životinja.
"U Drvaru nemaju novca za osiguranje zdravstvene zaštite životinja, a privatnik neće jer u tome ne vidi nikakav interes. I to nije problem samo u Drvaru, nego i u ostalim općinama. Po zakonu veterinarske stanice samo izvršavaju naređene mjere, a to plaća onaj ko je izdao naređenje", rekla je Rajkovićeva.