BRISEL, BANJALUKA - Ukoliko se trend političke krize u BiH nastavi, lako je zamisliti bošnjačke stranke kako kontrolišu propalu i bankrotiranu državu, čije su institucije napustili Srbi i Hrvati.
Ovo se ističe u pismu koje je Luiz Arbur, predsjednik i izvršni direktor Međunarodne krizne grupe (MKG), uputila najvišim zvaničnicima Evropske unije 2. maja. Pismo, koje je u posjedu "Nezavisnih novina", je, između ostalih, odaslano na adrese Hermana van Rompuja, predsjednika Evropskog savjeta, Žozea Manuela Baroza, predsjednika Evropske komisije, Ketrin Ešton, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, i Jiržija Buzeka, prvog čovjeka Evropskog parlamenta.
U pismu se dalje navodi da je situacija u BiH rastuće zabrinjavajuća i to do tačke da se MKG plaši da Srbi i Hrvati ne napuste državne institucije, te da međunarodna zajednica treba da izbjegne donošenje naglih odluka, koje bi mogle da prodube krizu i gurnu stranke ka maksimalističkim pozicijama. Isto tako navodi se da svi uključeni dijele krivicu za trenutnu krizu, pa i međunarodna zajednica.
"BiH nema vladu na državnom nivou ni sedam mjeseci nakon izbora, uz male šanse da se ona formira uskoro. Vlada FBiH ilegalno je formirana 17. marta i osporena je od dvije najveće hrvatske stranke. Hrvati su sad formirali svojoj paralelni Hrvatski narodni sabor (HNS). RS je raspisala provokativni referendum da zatraži mišljenje građana o zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik o državnom pravosuđu. Iako ovo nema pravno dejstvo, ono može obezbijediti javnu podršku da Srbi napuste bh. institucije. I zaista, ukoliko se trend nastavi, lako je zamisliti bošnjačke stranke kako kontrolišu propalu i bankrotiranu državu, čije su institucije napustili Srbi i Hrvati", navodi se u pismu MKG-a.
Dalje stoji da su odluka visokog predstavnika od 27. marta da suspenduje odluke CIK-a kojima je poništeno formiranje federalne vlade, kao i naknadno uplitanje u pravo da se žali na tu odluku podrili državne organe i vladavinu zakona, te da bi još gore bilo ukoliko bi ta odluka bila popraćena pokušajem da se poništi odluka RS o referendumu.
"Bilo bi još gore ukoliko bi ova odluka bila popraćena pokušajem da se poništi odluka RS o referendumu ili da se nametnu sankcije protiv predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, zbog toga što bi takvi pokušaji vjerovatno naišli na odbijanje i referendumsku kampanju učinili još više destabilizujućom", ističe se u pismu i dodaje da je nesposobnost EU da ojača svoju delegaciju u BiH i njenog šefa opremi autoritetom i ovlaštenjima kako bi mogao snažno i konstruktivno da usmjerava međunarodnu politiku doprinijela opštem neredu.
"Sslabljenjem dejtonskog konsenzusa i jačanjem opravdanih zabrinutosti za integritet BiH i mir, ovo nije vrijeme kada se mikromenadžmentom može riješiti ova kriza putem tehničkih mjera", ističe se u pismu i kao jedno od rješenja navodi održavanje konferencije na visokom nivou, iznad Upravnog odobra Savjeta za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi jasno bili postaviljeni ciljevi međunarodne zajednice u BiH, zatim kalibrisani prema realnom jačanju svojih sada narušenih ovlaštenja i iznad svega ograničiti se od kontraproduktivnog petljanja u lokalnom politiku.
"Savjet za spoljne poslove bi trebalo da sazove takvu konferenciju, da se desi u maju i znatno prije referenduma, koji je planiran za polovinu juna", ističe se u pismu.
Prema mišljenju MKG-a, na takvoj konferenciji svi međunarodni faktori treba da potvrde opredijeljenost za Dejton, Ustav BiH i njena dva entiteta, te teritorijalni integritet BiH. Isto tako međunarodni učesnici treba da objave da entitet koji pokuša da se odvoji neće dobiti nikakvo diplomatsko priznanje niti pomoć.
"PIC treba da se obaveže da će otkloniti visokog predstavnika od lokalne politike i umanjiti stepen aktivnosti njegove kancelarije, da bi se ovome dala konkretna forma i da bi se doprinjelo ponovnoj izgradnji visokog predstavnika kao neutralnog arbitra i garanta mira. Njega i njegovu kancelariju trebalo bi izmjestiti iz BiH, možda u Beč ili Ženevu", predlaže se u pismu MKG-a.
Pored toga, navodi se da bi PIC trebalo da odluči da bonska ovlaštenja, koja su visokom predstavniku omogućavala neograničen izvršni i zakonodavni kapacitet, ubuduće mogu biti korištena isključivo u hitnom slučaju, kada je direktno ugrožen mir.
Među najzanimljivijim preporukama je ona da visoki predstavnik treba da podigne suspenziju CIK-ove odluke u vezi s formiranjem federalnog Doma naroda i izbora predsjednika Federacije BiH.
Dalje se navodi da bi Savjet za spoljne poslove, a u konačnici i međunarodna konferencija, trebalo da pozovu bh. lidere da pokažu svoju opredijeljenost za Dejton.
Treba preduzeti i sljedeće korake: "NS RS treba da povuče svoju odluku o održavanju referenduma. Ako ipak referendum bude održan, Dodik bi trebalo javno da isključi mogućnost bilo kakvih unilateralnih poteza, koji bi doveli u pitanje državni sud, kao što su povlačenje srpskih predstavnika ili odbacivanje njegove nadležnosti, što bi bilo viđeno kao uvertira u entitetsku deklaraciju o nezavisnosti i moglo da gurne Bosnu u građanski konflikt." Potom: "Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija bi trebalo da dozvoli federalnom parlamentu da izabere entitetskog predsjednika i potom imenuje vladu koja je u skladu s entitetskim ustavom." Takođe, korak je i: "Lideri HDZ-ova bi trebalo da instruiraju svoje delegate da učestvuju na sjednici i formiraju federalnu vlast te da sarađuju s vladinim institucijama. Hrvatski narodni sabor bi trebalo da bude ograničen na koordinativnu ulogu dok bi komisija federalnog parlamenta radila na reformi entiteta."
U pismu se dodaje da bi i Savjet bezbjednosti UN-a na svojoj sjednici 9. maja mogao biti pozvan da zatraži isti set akcija.
"U slučaju da ova ili ona od bosanskih strana odbije preporučene akcije, međunarodna zajednica bi u prvi mah trebalo da se uzdržava od pokušaja da im nametne specifične kazne, ali treba jasno da stavi do znanja da će morati da žive s reakcijama druge dvije strane", ističe se u pismu i dodaje da bi koraci koji su prethodno nabrojani od strane međunarodnih, ali i bh. Faktora, u cjelini gledano, odgovorili trenutnoj krizi na način da bi dali svakoj od bh. strana nešto što bi se smatralo dovoljno pobjedom da bi opravdalo povlačenje iz provalije.
"Ovo bi bio suštinski napredak, ali sam po sebi nedovoljan. Bh. lideri moraju gledati dalje od trenutne situacije i tražiti neki temeljniji dogovor o tome kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi sa svojim interesima mogu biti zadovoljni u ujedinjenoj zemlji, u kojoj tenzije oko decentralizacije i uspostavljanja funkcionalne države više neće biti ključni elemenet", ističe MKG.
U pismu stoji da dejtonska arhitektura, koja je okončala rat i BiH dala 15 godina mirnog razvoja, propada pod pritiskom domaćih napada sa svih strana, kao i zbog međunarodnih grešaka.
"Svaka od bh. zajednica, kao i visoki predstavnik vjeruju da brane Dejton od napada, ali dolaze u sukob jer svako ima svoju definiciju sporazuma i njegovih implikacija. Postizanje konsenzusa oko Dejtona je zadatak za građane BiH, jer oni su ti koji treba da ga poštuju, ali prijatelji BiH mogu i treba da pomognu stvaranju konteksta za obnovu dejtonskog paketa na temeljima koji će na kraju dovesti zemlju u EU", navodi se u pismu.
S obzirom na to da je ovo urgentno pitanje, ističe se u pismu, ukoliko se trenutni trendovi uskoro ne preokrenu međunarodna zajednica bi ubrzo mogla biti prinuđena da se suoči s mnogo radikalnijim pitanjima o sudbini BiH.
Ko je Luiz Arbur
Luiz Arbur je poznata kao prva glavna tužiteljka Haškog tribunala za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
Ona je 1999. tokom bombardovanja Srbije od strane NATO-a podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika te zemlje. Tim potezom ušla je u istoriju kao prva osoba koja je podigla optužnicu za ratne zločine protiv nekog predsjednika dok je još bio na položaju.
Predsjednik i izvršni direktor Međunarodne krizne grupe je od jula 2009. godine. Ranije je bila na mjestu visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava u periodu 2004-2008. godina.
Porijeklom je Kanađanka, a svoju akademsku karijeru je započela 1974. godine. Imenovana je za pridruženog profesora i pomoćnika dekana Pravnog fakulteta Osgud Hol pri Univerzitetu Jork u Torontu 1987. godine. U decembru iste godine postavljena je za člana Vrhovnog suda Ontarija, a 1990. postaje član Apelacionog suda Ontario. Pet godina kasnije imenovana je za komesara za sprovođenje istrage u ženskom zatvoru "Kingston".