SARAJEVO, BANJALUKA - Tužilac Harij Furlan, 8. septembra ove godine, pod oznakom "hitno i povjerljivo" izdao je naredbu SIPA po kojoj mora da prikupi dokaze i pokrene istragu o izgradnji autoputa Banjaluka - Gradiška, zgrade Vlade RS i RTV doma i okonča je do decembra.
Furlan je u naredbi koju je proslijedio pomoćniku direktora SIPA Draganu Lukaču, samo dan prije isticanja njegovog mandata, naložio da budu prikupljeni podaci o svim kooperantima na izgradnji autoputa Banjaluka - Gradiška, te da bude izvršen uvid u njihove finansijske izvještaje i poslovne knjige.
Firma "Integral inženjering" na izgradnji autoputa ima više stotina kooperanata i to su uglavnom firme iz Republike Srpske, tako da će se sve one naći na udaru istražnih organa.
Furlan je ovom naredbom, koja je u našem posjedu, naveo da je neophodno da SIPA nastavi sa prikupljanjem dokaza o nezakonitostima u izgradnji zgrade Vlade, autoputa i RTV doma i da u svemu tome, kako navodi Furlan, "sačuva visok stepen povjerljivosti i zaštite svih podataka".
On traži da ga svakih deset dana SIPA usmeno izvijesti dokle su došli u prikupljanju dokaza, te im daje saglasnost da mogu da zatraže čak i pretrese i policijske akcije s ciljem oduzimanje predmeta od osumnjičenih u ovoj istrazi.
Rok koji je dao za prikupljanje dokaza o izgradnji autoputa i zgrade Vlade RS je petak, 16. oktobar, dok je rok za prikupljanje dokaza o RTV domu petak, 12. decembar ove godine.
Stručnjaci koji su vidjeli Furlanovu naredbu u 24. tačke smatraju da bi cijeli timovi policajaca morali da rade danonoćno da bi prikupili sve dokumente koje je zatražio, ali da to ne bi mogli da urade ni za šest mjeseci.
Međutim, Furlan je požurio da istragu završi do 12. decembra i podigne optužnicu do 31. decembra, kada ističe mandat stranim sudijama i tužiocima u pravosuđu BiH.
Ova optužnica, izvjesno je, treba da obuhvati imena premijera RS Milorada Dodika, ministra saobraćaja Nedeljka Čubrilovića, ministra finansija Aleksandra Džombića, vlasnika firmi "Integra" i "Integral inženjering" Slavice i Slobodana Stankovića, direktora RT RS Dragana Davidovića i još dva lica. Iako je u izvještaju o počinjenom krivičnom djelu, koji je Lukač Furlanu dostavio u februaru, bilo 15 imena, Furlan je istragu otvorio protiv osam lica iz RS na čelu s premijerom.
Tako su se pod istragom našli najjači političar RS, najjača firma u RS i regionu i najjači mediji u RS, što ide u prilog tezi da cijela ova pravosudna ujdurma ima politički cilj, a to je disciplinovanje Republike Srpske "odsijecanjem najjačih glava".
Tako je, poslije saslušanja više od 100 lica u okviru istrage, stigla naredba Furlana kojom se traži preispitivanje svih poteza i svih firmi koje su na bilo koji način uključene u rezlizaciju ova tri projekta od 2002. godine do danas. Ovdje je riječ o svim proizvođačima, o svim dobavljačima i slično.
Kod izgradnje zgrade Vlade on uglavnom težište stavlja na nabavku namještaja.
Logično pitanje koje se postavlja, na osnovu čega je Tužilaštvo BiH, tj. Harij Furlan prihvatio izvještaj SIPA o počinjenom krivičnom djelu kada tek poslije njega pokušava da dokaže to tijelo prikupljanjem stotina i stotina dokumenata, pretresima i saslušanjima.
Ova naredba dokazuje da je Tužilaštvo u panici, da SIPA nije imala dokaze i da Furlan ne bi tek sada izdavao široke naredbe da bi došao do bilo kakvog dokaza o počinjenom krivičnom djelu.
Zanimljivo je da je Harij Furlan u Tužilaštvo BiH stigao iz Slovenije poslije sukoba koji je tamo imao sa glavnom tužiteljkom Barbarom Brezigar. Furlan je bio vođa grupe tužilaca za organizovani kriminal i početkom prošle godine otvorio je istragu protiv tri najjače slovenačke kompanije: "Vegrad", SCT i "Primorje" zbog navodnih malverzacija u izgradnji aerodroma kod Ljubljane.
Detalje iz ove afere nazvane "Čista lopata" Furlan je objavio na pres-konferenciji 12. februara prošle godine, a samo mjesec poslije toga, 14. marta, morao je da spakuje kofere i iz Slovenije iznenada ode u Tužilaštvo BiH.
Tako je propala Furlanova "Čista lopata", ali i njegov pokušaj da se nakon misije u Sarajevu vrati u slovenačko tužilaštvo. Naime, on je prije odlaska napisao molbu ministru pravde Slovenije Lovru Štrumu, u kojem ga moli da zamrzne njegovu tužilačku funkciju do povratka iz Sarajeva, što mu nije odobreno.
Kako je slovenačka firma SCT, koja sa "Integralom" radi mnoge poslove na Balkanu, ali i u RS, Furlanu stala na žulj u aferi kod kuće, on sada pokušava da joj se osveti iz "bosanske perspektive".
Tako je tužilac Furlan u ovoj istrazi dvostruko zainteresovan da istraži nalog nekih službenika međunarodne zajednice, ali i da dobije ličnu satisfakcijiu u vidu osvete za "polomljene zube" i kraj karijere u Sloveniji.
Ratni zločini
Zanimljivo je da je Harij Furlan odbio da vodi istragu o zločinu Teritorijalne odbrane Slovenije nad vojnicima JNA 1991. godine. Poslije prvog prikazivanja snimaka na austrijskoj televiziji ORF ubistva trojice vojnika JNA koji su raširili bijeli čaršav u znak predaje, Furlan je rekao da je taj slučaj, poznat kao slučaj "Holmec", za Sloveniju zatvoren.
Srpsko tužilaštvo za ratne zločine 2006. godine otvorilo je istragu o slučaju "Holmec", na osnovu dokaza koje je preuzelo od nekadašnjeg Vojnog suda.