BANJALUKA, SARAJEVO - Odsjek za ekonomsku diplomatiju pri Ministarstvu inostranih poslova BiH privrednike preko svoje veb stranice obavještava o tenderima starim i do četiri godine, iako bi trebalo da bude glavni akter organizovanog nastupa kompanija iz BiH na inostranim tržištima.
Pored toga, tenderi koji nisu ažurirani od avgustva 2009. godine uglavnom nisu prevedeni na neki od jezika u BiH i uopšte ne navode koja je dokumentacija potrebna i koji su uslovi tendera. U jednom od "najnovije" objavljenih tendera rok za prijavu je istekao u martu 2010. godine, a odnosio se na izradu autoputa u Bangladešu.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da je suvišno i komentarisati što se privrednici pozivaju na tendere koji su raspisani prije nekoliko godina.
"To najbolje govori o njihovom odnosu prema privredi i poslodavcima u BiH. To je u najmanju ruku smiješno da se u 2011. godini privrednicima preko veb stranice Ministarstva vanjskih poslova daju informacije o tenderima starim i četiri godine", istakao je Bakšić.
Isto tako objavljeni su tenderi i pojedinih of šor kompanija čija je poslovna reputacija sumnjiva, a u Asocijaciji poslodavaca BiH ističu da od Ministarstva spoljnih poslova nemaju nikakvu korist kada je nastup na ino-tržištu u pitanju.
Murat Ramadanović, šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, odgovara da oni koji su nezadovoljni dođu "na razgovor u četiri oka", te da će svi njihovi argumenti biti osporeni.
Bez inicijative
Od njih nema nikakve inicijative prema poslodavcima iako bi trebalo da budu jedna od glavnih karika, kaže Bakšić
Na pitanje zašto su na internet stranici Ministarstva raspisani inostrani tenderi stari i po četiri godine, Ramadanović kaže da to nije njegova stvar, niti je on nadležan za to.
"Ima odsjek koji to radi i oni to treba da rade, ne mogu ja to uraditi", odgovorio nam je Ramadanović.
On još dodaje da njegov odsjeka daje potrebne informacije i da ne može on da se "valjda angažuje i oko toga".
"To nije ni bitno i ništa sporno. Bitno je da su naše kompanije i privredni subjekti prezentovani širom svijeta, a dalje je do njih", stav je Ramadanovića.
Bakšić komentariše da od Odsjeka za ekonomsku diplomatiju privrednici u BiH nemaju nikakvu korist te da glavnu ulogu u tome treba da preuzmu zaposleni u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu.
"Od njih nema nikakve inicijative prema poslodavcima iako bi trebalo da budu jedna od glavnih karika ka spoljnim tržištima. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu rade uglavnom ljudi koji nisu stručno osposobljeni", kaže Bakšić i dodaje da je potrebna prije svega edukacija tih ljudi, pa onda ostalo.