Jedino nije sporan izbor Komšića, barem iz razgovora koje sam imao. Riječ je o tome da li se može dobiti šest glasova u Predsjedništvu da bi se izvršio izbor. Ovi drugi nemaju tih šest glasova, kazao Izetbegović
Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva.
IZETBEGOVIĆ: Ovdje imamo prilično obiman dnevni red, ali nije kao prošli put. Ima li ovdje spornih? Ima li, ovdje je izložen dnevni red, neko prijedlog izmjena i dopuna? Možemo preći na rad. Prema tome, prve tri tačke, izbor novih članova Predsjedništva.
MIRKO PEJANOVIĆ: To nisu tri, nego jedna tačka dnevnog reda. Popuna Predsjedništva.
IZETBEGOVIĆ: Ja sam pripremio, u vezi s ovim pitanjem, jedan materijal jer sam se osjećao pozvanim da obavim neke razgovore pa vam mogu reći da je nakon razgovora koje sam imao, izložio to u ovom pismu koje ste vi dobili. čini mi se jedino u pogledu, u pitanju je popuna izbor nova tri člana. Jedino nije sporan izbor g. Komšića, barem iz razgovora koje sam imao. Riječ je o tome da li se može dobiti šest glasova u Predsjedništvu. Najmanje je potrebno šest glasova da bi se izvršio izbor. Ovi drugi nemaju tih šest glasova. Ostali nemaju. I potrebno je da ujednačimo s ovim. Hoćemo li, radi pojednostavljena problema, malo da izvršimo, da vidimo imamo li saglasnost za g. Komšića? Ako to imamo, da suzimo problem na pitanje popune drugog i trećeg mjesta. Ima li tu problema? Ili imate nekakav drugi predlog? Izvolite.
PEJANOVIĆ: Mislim da možemo pristupiti i tako i drukčije ovom problemu. Mislim da bi bilo dobro da pristupimo sa stanovišta jedinstvene želje i cilja da dođemo kroz razgovor do rješenja, do saglasnosti, da se ne tražimo preglasavanjem koji neće donijeti rezultat U tom smislu ja se osjećam obaveznim da upoznam ovaj skup sa zahtjevom nekoliko parlamentarnih partija - to je pet parlamentarnih partija koje učestvuju u savezu vlasti za odbranu BiH, njenog legitimiteta i legaliteta, a stavovi se sadrže u tome da izbor treba izvršiti u paketu i po principu izbornog legitimiteta. Ja lično sam, naglašavam lično, za to da se prvo izjasnimo jesmo li za poštovanje principa legitimiteta. I da tamo gdje imamo, govorim još generalno ne o pojedincima, uslove da taj princip zadovoljimo da ga zadovoljimo. I sa stanovišta Ustava i stanovišta političkog duha demokratije. Tamo gdje nemamo tih uslova, onda ćemo odlučivati u drugim mogućnostima. Mislim da je potrebno da se o tome, kao članovi Predsjedništva, izjasnimo. Zato predlažem da se, prije nego što pređemo na pojedinačno izjašnjavanje o ljudima, o tome izjasnimo. To traži partija...
IZETBEGOVIĆ: Jesmo li svi za to? Mislim da jesmo. Ima li neko ko je protiv legitimiteta ovdje? Mislim da nema. S tim smo završili problem. Hajdemo sada rješavati stvari. Ima li neko protiv toga da se taj princip primijeni ovdje? Nema niko, naravno. U vezi s tim kakvi su prijedlozi? Predložio sam da se tada, kao nesporan čovjek, izabere Komšić. Je li njegov izbor u suprotnosti s legitimitetom? Ima li neko kakvu primjedbu? Ima li neko drugačiji prijedlog rješavanja stvari?
MIRO LAZOVIĆ: Mislim da u ovom momentu treba da sagledamo ukupan politički značaj popune Predsjedništva na upražnjena mjesta. Tu mislim na prva dva hrvatske nacionalnosti i jedan muslimanske. Mi smo do sada u ovim raspravama i stavovima od strane stranaka koje smo dobili mogli zapaziti dva pristupa i to jedan koji ima SDA, smatrajući da upražnjeno mjesto Fikreta Abdića treba da pripadne njima, odnosno njihovom kandidatu, pozivajući se na izmijenjenu odluku sa zakonskom snagom da imaju pravo predložiti svog kandidata, što nije sporno. Sve ostale stranke, imam ovdje sve stavove i Mirko je to već rekao, ne samo pet parlamentarnih stranaka nego i neka udruženja kao što su neke novoformirane patriotske organizacije, stoje na tome da popuna Predsjedništva treba da bude s ljudima koji su prošli izbornu proceduru i to na listi za članove Predsjedništva, smatrajući da na taj način BiH jača svoje pozicije, pogotovo pred međunarodnim faktorom. Princip legitimiteta u ovom momentu ima i jedan i drugi kandidat.
Ali ne bih lako prelazio preko toga u smislu da se mi, kao najveći organ države, odredimo o političkom značaju kome dati prioritet u ovom momentu. Da li jačamo legitimitet i značaj političke pozicije i svoje i države s onim davajući prioritet izbornoj listi ili kandidatima koji su nakon izmijenjene te odluke, kojima je omogućeno da budu kandidati za člana Predsjedništva. Tu ima niz argumenata i za i protiv. Ja nisam krio svoja opredjeljenja smatrajući da treba u ovom momentu pokušati sve kako bi pozicija BiH u međunarodnim odnosima i što se tiče principa legitimiteta ipak bila ojačana i zato sam govorio da se u ovom momentu potrebno dogovoriti. Nisam ni za preglasavanje niti za naturanje određene odluke na principu glasanja. Da sagledamo ukupan kontekst u kome se sada svi nalazimo i da se ne dijelimo na stranačkom principu. Mislim da ovo nije vrijeme gdje bilo ko može dobiti političke poene. Ni SDA niti SDP niti opozicija. I da sve to imamo u vidu tim prije što po meni, ja sudim, da je ovo možda zadnji momenat da li će ova država BiH, koja je još međunarodno priznata, na neki način uspjeti preokrenuti taj mirovni proces u svoju korist ili ne. Ili da li ćemo faktički odlukama doći u poziciju da nas poistovijete s Bobanom i Karadžićevom paradržavom tvorevinom.
Ja ću iznijeti svoj stav. Dajem prioritet ovom prvom prijedlogu da uđu ljudi s izborne liste. Zaista, ne bih ni glasao za Durakovića da se samo radi o njemu, iako je šef moje stranke. Mene vodi samo ideja legitimiteta u smislu da se ojača funkcija BiH. Ja ne bih bio spreman danas glasati ni za Durakovića ukoliko se istovremeno ne bi popunila dva ostala člana Predsjedništva hrvatske nacionalnosti. A ovaj problem možda se može rješavati sagledavajući ukupan kontekst i novog sastava Vlade.
IZETBEGOVIć: Dobro, Vlada za sebe.
EDHEM BIČAKČIĆ: Ja bih ovdje, pošto je počela diskusija o prvoj tački, iznio opredjeljenja SDA o čemu i na čemu mi gradimo, da kažem, naše procjene da bi izborom g. Irfana Ljubijankića, poslanika sa Bihaćke regije, odnosno nosioca... za Vijeće građana na Bihaćkoj regiji u ovom momentu državno-pravni subjektivitet BiH i njena državnost bili pojačani i na osnovu čega mi vidimo da bi takvim izborom općenito na međunarodnom planu, a pogotovo na unutrašnjem planu, pozicije naše države bile ojačane. Mi istovremeno cijenimo visoki rejting i ličnost g. Durakovića, ali smatramo da se u ovom momentu prednost mora dati g. Ljubijankiću iz sljedećih razloga.
G. Fikret Abdić je izabrani predsjednik na listi SDA u Predsjedništvo RBiH s regija Cazinske ili Bihaćke Krajine. Mi sada na djelu imamo secesiju i odcjepljenje ovoga dijela. To je vrlo važan i značajan momenat za prosuđivanje u ovom trenutku i kad ja ovo govorim ne govorim kao svoj lični stav, nego kao stav svih stranačkih savjeta, koji su to. procjenjivali To je politički, pravni, ekonomski savjet pa u nekim aspektima i vojni savjet, i mišljenja smo da se izborom ponovo kandidata s ove regije jača kompaktnost bosanske državnosti, sprečava se svaka dalja moguća secesija i RBiH dobiva mnogo i na međunarodnom i na unutrašnjem planu.
Predloženi kandidat je kandidat koji takođe ima visok izborni rezultat. On je dobio veliku većinu od glasača sa te tamo regije, istina, jer je to bila njegova izborna baza, ali potpuno smo sigurni i možemo na osnovu svih statističkih analiza pokazati da je bio predložen i za cijelu Republiku, rezultat bi bio sličan i identičan. Na osnovu ovoga smatramo da ove razloge treba posebno cijeniti, uvažavati kod opredjeljivanja, a zakonski nije uopšte sporan izbor našeg prijedloga. Ukoliko Predsjedništvo ne može da se usaglasi i ne može da ostvari jedinstvo na ovom pitanju, molimo da se sazove republička skupština, koja se može sastati i na više mjesta i koja može vrlo brzo donijeti ovu odluku - ne sa ciljem preglasavanja ni nametanja volje, nego upravo sa ciljem da se državnost i međunarodni legitimitet BiH očuva i uveća i da se to realizira.
IZETBEGOVIĆ: Ko se dalje javlja za riječ? Hoćete li da pitanje sva ova tri problema predamo Skupštini? Mada sam mislio da je problem Komšića nesporan i da bi se mogao danas riješiti. Može se organizovati zasjedanje Skupštine. Imali bismo tada osam članova Predsjedništva na okupu. Ova dva mogu pričekati da se to organizira i imali bismo skupštinski rezultat.
BOGIĆ BOGIĆEVIĆ: U ime SDP vi ste pozvali prestavnike i prisustvujemo ovdje Esad Zgodić i ja.
IZETBEGOVIĆ: Bili smo pozvali jednog. Htjeli smo da bude jedan, ali eto, vi ste došli dva pa nije problem. Zbog toga što nas je više duže traju sjednice.
BOGIĆEVIĆ: Danas je održan i sastanak parlamentarnih stranaka, one koje se zovu opozicione, i vi ste dobili te stavove uoči sjednice Predsjedništva. Naime, mi polazimo od toga da se Predsjedništvo ne konstituiše stranački i prije svega ne gledamo na stvar personalno, nego principijelno. Mislimo da bi trebalo sačuvati instituciju Predsjedništva, sačuvati legitimitet Predsjedništva i respekt u međunarodnoj javnosti i da u tom pravcu treba potkovati ovu izbornu proceduru i izborne rezultate. Tako da s druge strane mislimo da svi članovi Predsjedništva treba da budu popunjeni po istovjetnoj proceduri, a neki od njih na sjednici Predsjedništva u funkciji Skupštine, a drugi na samoj sjednici Skupštine. Kako će se odlučiti Predsjedništvo zavisi od vas, tako da sam uz ovo pismo koje ste dobili imao potrebu da kažem ovih nekoliko napomena. Toliko.
IZETBEGOVIĆ: Hvala. Ko dalje želi da uzme riječ?
EJUP GANIĆ: Mislim da bi bilo dobro da čujemo predstavnika Ustavnog suda. Kad imamo ovakvo stanje pozovemo Ustavni sud.
IZETBEGOVIĆ: Pozvan je Ustavni sud.
ISMET DAUTBAŠIĆ: Tumačenje ustavnih i ovih propisa vrši onaj o čijim se aktima radi. Ustavni sud to ne radi, on može davati sugestije, a to rade Predsjedništvo i Skupština. Ovo moje je vrsta sugestije u vezi s pitanjem koje je na dnevnom redu. Mi mislimo da bi o ovoj problematici trebalo da odlučuje Skupština i izričito to stoji u uredbi sa zakonskom snagom. I skoro da bi se vrlo teško mogao na Predsjedništvo taj problem prenijeti pogotovo ako se Skupština može na neki način sastaviti. Znate zašto? Ako pročitate amandman LI tačka 5 stav 4, tamo se kaže da se određena prava i slobode mogu ograničavati, ali ta prava i slobode se odnose na građane. Ne odnose se na organe. Znači, ni uredbama sa zakonskom snagom koje Predsjedništvo donosi ne možemo ograničavati prava Skupštine. Ako je ovo situirano u nadležnosti Skupštine, onda je to pitanje Skupštine da li da Predsjedništvo te funkcije preuzima, pogotovo ako u Predsjedništvu ne postoji mogućnog političke volje da se taj problem prevaziđe.
Dakle, čini mi se da ima smisla da se ide, da rješava ovaj problem koji nije sporan, a ako već dođe do toga, da bi trebalo Skupštinu angažovati da u ovom problemu da svoju riječ. Nisu ista pitanja koja situiraju nadležnost Predsjedništva za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. Ona pitanja koja Predsjedništvo može, izvršavajući određenu politiku kad Skupština zaista ne može da se sastane. A kad se Skupština može sastati, a može, onda bi možda, pošto se radi o vrlo važnom pitanju, državnom pitanju, spominje se to da je to važnost kako za unutrašnje tako i za međunarodne, ali se spominje i jedna hitnost, neodložnost. Mi smo mišljenja da bi trebalo, ako postoji jednoglasnost, odnosno postoji mogućnost da se bez problema ovo prevaziđe, onda Skupština. Moglo bi u Predsjedništvu, ali trebala bi Skupština.
Drugi zaključak ovoga jeste da je pravna situacija takva da se ne može dovoditi u pitanje sada neka druga pravila, tj. da se biraju oni koji su po listi automatizmu dolaze na red. Ta je situacija odbačena samom uredbom sa zakonskom snagom, gdje se izričito kaže da se poslanici, odnosno odbornici, analogno tome i članovi Predsjedništva biraju iz kandidata koji se nalaze pred Skupštinom. Dakle, jedino pravno rješenje, pravna situacija je jedina ona kakva jeste. Ne možemo mi sada ići na metode koji su izmjenama i dopunama uredbe stavljeni van snage. Jedino bi to mogli kad bi na današnjoj sjednici sve to ponovo vratili nazad pa da imamo članove Predsjedništva kao što su birana gospoda Kecmanović, Pejanović, itd..
Prema tome, pravna ustavna situacija jeste da to bira Skupština, odnosno Predsjedništvo ako se Skupština ne može sastati. I nema druge solucije. I to je legitimno sad zasad. Stav je taj da to ona radi, da to radi u prvom, drugom i trećem slučaju. Ne bi mogli jedne birati ovako druge onako. Što se tiče g. Kljuića, njegova situacija je takva da je ostavka koju je on podnio lično, lični čin i lično pravo.
Bez obzira pod kakvim uslovima je ona data. Mislim da je on u istoj poziciji kao i svi ostali kandidati. Njegova, kako bih rekao, realizacija njegove ostavke, tom realizacijom potrošen je njegov status i on se ne bi mogao vratiti nikakvim natezanjima da je on u Predsjedništvu, što sam to kroz štampu i druge mas-medije primijetio.
Prema tome, on se može dovesti u situaciju sa svakim kandidatom. Dakle, pravna situacija je Skupština bira, na jedinstven način, i prema tome sve kandidate. I kad je riječ o ovome, meni se čini da bi dobro bilo, koliko je god vrlo važan kvalitet važna je ocjena koju će međunarodna i domaća javnost imati, važno je da mi naše građane, našu armiju i stanovništvo ohrabrimo tim potezom, to jeste da što prije ovaj posao uradimo, da se vidi da postoje legalni organi koje Ustav predviđa i da ti organi rade kompaktno. Zasada toliko.
IZETBEGOVIĆ: Hvala. (Nastaviće se)