Na području Federacije BiH u ovoj školskoj godini je u osam od deset kantona utvrđen smanjen broj prvačića, potvrdila je Nadija Bandić, savjetnica federalne ministrice obrazovanja i nauke.
Uz napomenu da još nisu potpuni podaci za dva kantona, Bandić upozorava da je situacija na granici sa alarmantnom. Tako je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u ovoj godini manje 600 prvačića, u Zeničko-dobojskom 500, a u Tuzlanskom 360.
`Primjetan je manji broj upisanih prvačića u ovoj školskoj godini, što je svojevrstan alarm za natalitet. Naše ministarstvo će u detaljnoj informaciji, koju će uputiti Vladi FBiH, zatražiti da se poduzmu određene mjere. Ovo nije samo pitanje za obrazovanje već i za druge segmente društva. Treba predložiti projekte kojima će se stimulirati mladi bračni parovi. Ovako gubimo snagu, gubimo državu`, ističe Bandićeva.
Navodi da je u Posavskom i Srednjobosanskom kantonu povećan broj prvačića, ali je manji broj upisanih u prvi razred srednjih škola.
`Uzrok je loša socioekonomska situacija. U narednoj školskoj godini, u srednje škole nam dolaze upisnici rođeni 1992. i 1993. godine, iz ratnog vremena kada se rađalo mnogo manje djece. Sve je lošija demografska slika države. To za sobom nosi nove probleme poput viška nastavnog kadra`, dodaje Bandićeva. Psiholog Ranka Katalinski iz Sarajeva smatra kako je ekonomska nestabilnost naše zemlje jedan od uzroka smanjenog nataliteta.
`Sve to za posljedicu ima, kada gledamo kroz obrazovanje, smanjen broj prvačića. Činjenica je i da je obrazovanje još na margini našeg društva. To nikome nije važno, ali i segment zdravstvene, socijalne zaštite naše djece, odnosno roditelja. Mladi nam odoše iz zemlje i krajnje je vrijeme da se zapitamo šta im to nudimo da bi ostali`, dodaje ona.
Tvrdi kako i nema pravih pokazatelja o broju djece posljednjih godina.
`Nema sistema koji bi pratio djecu od predškolskog uzrasta, upisa u osnovnu, pa u srednju školu. Uobičajeno je da se u osnovnim i srednjim školama na kraju školske godine prave planovi za upis učenika u narednu godinu i kada se to završi, samo nas zapljusne gorka činjenica da je djece ponovo manje, a ništa se ne poduzima. Lako je reći 'rađajte djecu'. Puno je porodica socijalno ugroženih, vrtići su preskupi, redovi su nezaposlenih i onda se pitamo zašto je svake godine manje djece`, kazala je Ranka Katalinski.
Nadija Bandić, savjetnica ministrice za obrazovanje u nauku FBiH, kaže da još nisu dobili podatke iz Livanjskog i Unsko-sanskog kantona.
`U našem kantonu u ovoj godini je oko 500 prvačića manje u odnosu na prošlu godinu. I kada se pogledaju podaci u posljednjih deset godina, u odnosu na raniji period, imamo nekoliko hiljada učenika manje na našem području. Ne bih ulazio u razloge zašto je to tako i koji faktori su uticali na smanjenje broja djece, ali to je činjenica. Učinićemo sve da nijedan učitelj ne ostane bez posla`, kazao je Rasim Bajrić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u ZDK.
U Bosanskopodrinjskom kantonu ističu da je smanjenje broja školaraca evidentno svake godine.
`U našem kantonu je to možda i razumljivo, jer je nakon rata mnogo porodica otišlo u druge gradove, poput Sarajeva ili vani. To se mora zaustaviti. Oni moraju ovdje naći svoju perspektivu. Smanjenje broja prvačića ima dublje korijene. Najlakše je majkama kazati da rađaju više djece, a od porodilja traže da se nakon šest mjeseci porodiljskog vrate na posao ili će postati nezaposlene`, upozorava Amira Borovac, stručni saradnik za osnovno obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta BPK.
Iz resornog ministarstva Unsko-sanskog kantona navode da prvi pokazatelji govore da je i u ovom kantonu manje prvačiča u odnosu na prošlu godinu.
U Sarajevskom kantonu je takođe manji broj prvačića. U ovoj godini su upisana 4.002 prvačića, dok je u prošloj taj broj bio 4.112 djece.
Srednjobosanski kanton, odnosno Kanton Središnja Bosne, jedan je od rijetkih koji bilježi blagi porast broja prvačića. Ipak, poredeći taj broj sa školskom 2005/06, povećanje je mnogo manje.
`U školskoj 2005/06. smo imali upisano 3.293 prvačića, da bi u prošloj taj broj bio smanjen na 2.887, što je bilo dosta zabrinjavajuće i to je za sobom povuklo razne probleme, poput onih šta sa učiteljima koji su postali višak ? Nemamo jedinstvenu strategiju na nivou države. Bio sam među onima koji su zagovarali formiranje odjela specijaliziranog za školstvo, a koji bi koordinirao između dva entiteta, ali ništa od toga`, ističe Zoran Matošević, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u SBK.