Niko ne može utvrditi koliki je dug sustava odbrane Federacije BiH iako je utvrđeno više od 600 miliona KM dugova Ministarstva odbrane FBiH, koje je ugašeno 31. decembra 2005. godine, kaže privremeni upravnik Ministarstva odbrane FBiH Marko Štrbac.
`Uz dugove za neplaćene račune, poreze i doprinose koji iznose oko 380 miliona KM, utvrđeno je i više od 350 miliona KM vanbilansnih dugova kojima treba dodati neprocjenjiv dug po blizu 11.000 tužbi i nepovezani radni staž tokom nekoliko godina za oko 35.000 ljudi`, kaže Štrbac koji je krajem marta, nakon 14 mjeseci, završio posao utvrđivanja stanja u ovom ministarstvu.
`Niko sa sigurnošću ne može govoriti koliki su dugovi, ali oni nisu rezultat grešaka u poslovanju nego pogrešnih procjena vlasti u FBiH i odgovornost bi mogli snositi i Vlada i parlament`, dodaje Štrbac.
NN: Jeste li u cjelosti završili snimanje stanja u Ministarstvu odbrane FBiH na dan 31. decembra 2005. godine, kada je ono `zatvoreno`?
ŠTRBAC: Napravili smo popis svih obaveza i potraživanja i proslijedili ga Vladi FBiH u drugom mjesecu ove godine.
NN: Kolike su ukupne obaveze Ministarstva odbrane bile na dan gašenja?ŠTBAC: Problem je što je država 1996. godine, usvajanjem Zakona o odbrani FBiH i određivanja strukture Armije BiH i HVO-a, rekla da će imati 33.000 ljudi profesionalnog sastava, 10.000 aktivne pričuve i da će tokom godine provesti sistem novačenja i regrutiranja određenog kontingenta novaka vojnika. Kada je sve to stavljeno na papir, mi smo napravili proračun koji je iznosio milijardu KM. To su bile standardne potrebe vojske u tom periodu, a cijeli proračun FBiH je bio manji od tog iznosa. Parlament je tada odobrio 360 miliona KM, a doznačeno nam je 80 posto tog iznosa. Tako je bilo i narednih godina. Najveća utvrđena obveza je 268 miliona KM duga Zavodu mirovinskog osiguranja FBiH za period između 1998. i 2000, koji je na prijedlog privremenog upravitelja otpisan odlukom Vlade iz 2006. godine, ali još nije isknjižen.
NN: No, možete li konkretno kazati kolika su ukupna dugovanja?
ŠTRBAC: Za 2005. godinu dugovi iznose oko 55.811 KM. Tu je i obveza po ugovoru za kupovinu četiri sanitetska vozila od kuće `Jelić auto` Mostar kojoj je uplaćen avans od 32.000 KM, ali zbog rokova isporuke i zaključivanja proračunske godine, sredstva nisu rezervirana i ostala je obveza od 346.000 KM. Automobile nismo uzeli, ali je ostala obveza. Sada ovi automobili moraju biti preuzeti, jer postoji sudska tužba i mi smo predložili Vladi da ova sanitetska vozila namijenjena deminerskim timovima, dodijeli nekom za koga ocijeni da su najpotrebnija. Vlada će biti obvezna da plati i glavnicu i kamate.
NN: Šta je s dugovima iz prošlih godina?
ŠTRBAC: Na dan 31. decembra 2005. godine iznos ukupnih dugovanja i obveza je 372 milijuna KM, bez kamata na te dugove, ali od ovog treba odbiti iznos o kojem sam govorio i to je onda oko 100 milijuna, no ovo nisu sve obveze. Imamo i problema s izgradnjom jedne stambene zgrade u Mostaru, gdje postoji mogućnost da FBiH izgubi spor vrijedan oko 700.000 KM. Tu su i obveze prema HT Mostrar od 1,8 miliona KM, ali i HT Mostar nama duguje oko milijun KM za iznajmljivanje releja, no trezorsko poslovanje ne omogućava prebijanje potraživanja. Ima i dugovanja iz vremena `hrvatske samouprave`. Ali ako govorimo o obvezama iz grupe javnog duga, to je za period od 1992. do 1996. godine oko 300 milijuna KM, unutarnji dug za period 1996. do 2002. godine je oko 54 milijuna KM. Sve ove obveze još jednom treba proći i verificirati i utvrditi šta treba biti plaćeno kroz program unutarnjeg duga.
NN: A obaveze prema radnicima?
ŠTRBAC: Tu imamo plaće iz 2001. godine, što je oko 28 milijuna KM i regres iz 2002. godinu, koji je oko pet milijuna KM, ali samo za one koji nisu tužili FBiH. No, oni moraju čekati da se isplate oni koji su tužili FBiH i dobili sporove.
NN: Pominjali ste neizmirene obaveze za mirovinsko osiguranje?
ŠTRBAC: To je kompletno mirovinsko osiguranje za period od 1996. do 2002. godine. Između 25.000 i 30.000 ljudi iz Armije BiH i četiri do pet tisuća iz HVO-a nema povezan radni staž za sve ove godine. Ovdje je u pitanju veliki broj ljudi koji ne može u mirovinu iako su ostvarili pravo na nju. Ima i drugih problema, nema knjižica, nema evidencija, a nema ni novca.
NN: Da li je ostalo neizmirenih potraživanja ugašenog ministarstva?
ŠTRBAC: Bilansna su oko 15 milijuna KM, ali ima i vanbilansnih. Ta potraživanja su po osnovu iznajmljenih prostora, prodaje otpisanog oružja... Imamo i potraživanja od Hercegovačke banke koja su bila oko 7,5 milijuna KM, ali su umanjena za neke cesije koje je naplatila prinudna uprava i sada su oko 5,6 milijuna KM. Tu su sporne kompenzacije za iznajmljene poslovne prostore koji su `plaćani` kroz renoviranje prostora, a trezorsko poslovanje ne priznaje kompenzaciju. Ovo će nastaviti institucije koje preuzimaju vojnostambeni fond i nepokretnu imovinu, ali i oni će teško izaći iz ovoga ako im se ne daju jasne ovlasti. Ima i nekih kredita za stanove koji su dati s kamatom od jedan posto na dugi period i koji se ne vraćaju ili se vraćaju ali neredovno...
Imovina FMO
NN: Jeste li utvrdili stanje s imovinom FMO?
ŠTRBAC: Tu imamo nekih spornih pitanja, jer se Ministarstvo obrane BiH još nije odredilo šta im je potrebno, pa je Vlada FBiH iskoristila međuprostor i Dom armije u Sarajevu, zgradu sjedišta FMO u Sarajevu dodijelila drugim korisnicima. Tu je i vojnostambeni fond koji je dosta veliki i gdje su u toku i deložacije, a mi smo sugerisali da se taj fond pretvori u stambeni fond za branitelje.