Marko Tadić, predsjednik HSS BiH, izjavio je da Deklaracija o načelima Ustava BiH ne otvara mogućnost za treći entitet za Hrvate, ali ne isključuje federalizaciju BiH, u kojoj bi kao većinski narod imali federalnu jedinicu.
Ipak, najpravičnije rješenje, po njemu, je regionalna organizacija BiH - formiranje određenog broja regija, koje bi bile ekonomski samoodržive i u kojima bi prava pojedinaca bila dominantna.
NN: Čelnici šest bh. stranaka sa hrvatskim predznakom u Kreševu su potpisali Deklaraciju o načelima Ustava BiH kojom se, između ostalog, traži ukidanje dvoentitetskog uređenja. Šta deklaracija konkretno znači za hrvatski narod i da li otvara prostor za treći entitet?
TADIĆ: Deklaracija na BiH gleda kao suverenu, samostalnu i cjelovitu državu u njezinim međunarodno priznatim granicama. Deklaracija upućuje na potrebu drugačijeg ustroja države, pravičnijeg i efikasnijeg i daje do znanja da je sadašnji ustroj BiH glavni ograničavajući čimbenik ukupnog razvoja, a naročito ograničavajući čimbenik pristupanja BiH Evropskoj uniji.
Napuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH, te decentralizirana država sa državnim, srednjim i lokalnim nivoom vlasti za nas je prihvatljiva. Zagovaramo tri razine vlasti državnu, srednju, koja bi imala zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, i lokalnu samoupravu i upravu. Najviše zanimanja izazvao je prijedlog oko srednje razine vlasti. Jedni su interpretirali da se Hrvati zalažu za entitetsko uređenje BiH, dok su drugi govorili da se zalažu za federalizaciju BiH. Ni jedno ni drugo nije točno, naročito prvo. Hrvati se ne zalažu za treći entitet i takva mogućnost ne pada nam na pamet, ali ne isključujemo federalizaciju BiH. Mi ne govorimo o broju federalnih jedinica, već drugačijem ustroju. Srednja razina vlasti mogu biti federalne jedinice, regije, kantoni, ali njihov broj treba ovisiti o jasnim kriterijima za formiranje tih jedinica. Koliki će broj federalnih jedinica biti isključivo ovisi o kriterijima i dogovoru između tri konstitutivna naroda. Kriteriji bi trebali biti - prostor, gospodarski da regije budu samoodržive, te da u smislu prometnih kriterija čine jednu cjelinu, kao i kulturološki i etnički. Ne bojimo se reći da etnički može biti važan kriterij. Sve ovisi o tome o čemu će se usaglasiti predstavnici tri naroda. Mi nismo raspravu cementirali i da tako kako smo rekli mora biti. BiH je suverena država u svojim međunarodno priznatim granicama, decentralizirana, sa tri razine vlasti. Srednja razina vlasti se uspostavlja na temelju povijesnih, etničkih, zemljopisnih, gospodarskih, prometnih i drugih bitnih kriterija, uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta pojedinih ustrojbenih jedinica.
NN: Otvara li diskontinuitet teritorija mogućnost za treći entitet?
TADIĆ: Treći entitet ne prihvaćamo. Nigdje se ne pominje niti riječ o trećem, četvrtom ili petom entitetu i najvažniji dio ove deklaracije jeste njen prvi dio, koji kaže da Hrvati žele modernu, suverenu BiH, u njenim međunarodno priznatim granicama. Entitet u pravnoj praksi ne znači ništa i to je nešto što postoji samo u BiH. Kada govorimo o diskontinuitetu teritorija, ako će se govoriti o federalnim jedinicama i ako neko pomišlja na formiranje samo određenog broja federalnih jedinica, može se pojaviti potreba da određeni teritorij može biti diskontinuiran, ne mora biti povezan. Taj kriterij stavljamo na zadnje mjesto, ne smatramo ga najvažnijim, ni nužnim, ali ga i ne isključujemo. U deklaraciju smo dodali ta dva kriterija, etnički i diskontinuitet teritorija da potpuno otvorimo sve mogućnosti. Pojam entiteta je bezsadržajna imenica i ako se insistira na tri ustrojbene jedinice onda neka to budu tri federalne jedinice, ali to nikako ne znači da se na području FBiH uspostave dvije federalne jedinice, a da RS ostane, kako to kaže Milorad Dodik, premijer RS, za sve vijekove.
NN: Federalna jedinica sa većinskim hrvatskim narodom je prihvatljiva?
TADIĆ: Pa, dobro mi ne bježimo od tog da se uspostavi federalna jedinica sa srpskim narodom kao većinom, hrvatskim narodom kao većinom, ali to nije moguće na temelju sadašnjih odnosa između dva entiteta. Vrlo sam jasan. Krenimo od nulte točke, imamo granice BiH, koje se ne mogu mijenjati, i državu u međunarodno priznatim granicama, i sad treba vidjeti kako ćemo uspostaviti federalne jedinice.
NN: Zalažete se za napuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja i decentralizaciju BiH. Sudeći po reakcijama na deklaraciju Vaš prijedlog ne nailazi na odobravanje političara druga dva naroda?
TADIĆ: Naš prijedlog nije naišao na aplauz predstavnika RS s obzirom da se Dodik zalaže za federalizaciju BiH, računajući pritom da RS ostane jedna cjelina, a da Bošnjaci i Hrvati uspostave dvije federalne jedinice na području FBiH. Njegov prijedlog je za nas neprihvatljiv i Hrvatima ne pada na pamet da ga prihvate.
Isto tako znamo da naš prijedlog nije naišao na aplauz vodećih bošnjačkih političkih stranaka koje se ne odriču centralizacije BiH, odnosno centralne građanske države - jedan čovjek jedan glas. Sa ovakvim stavovima sigurno nećemo doći do moderne evropske BiH.
Deklaracija ne isključuje federalno uređenje BiH, čak i takvo da imamo tri federalne jedinice sa Sarajevom kao distriktom, ali to ne znači treći entitet za Hrvate. Ipak, mislimo da postoje efikasnija, bolja i pravičnija rješenja. I zašto ne ići na formiranje određenog broja regija četiri, pet ili šest, koje bi bile ekonomski samoodržive, u kojim bi prava pojedinaca standandizirana. BiH je nemoguće pravično podijeliti osim da se ne vratimo na zlokobnu teoriju o humanom preseljenju naroda.
Za budući ustroj BiH, za buduće ustavne promjene treba strpljivosti, političke mudrosti i jedno je sigurno treba puno kompromisa. Zlatna sredina je jedino moguće rješenje i vjerovatno će se morati naći kompromis u interesu svih.
`Naš zahtjev za ukidanje RS je legitiman`
NN: Deklaracijom ste poručili da ste protiv dvoentitetskog uređenja, zbog čega su pojedini stranački funkcioneri izrazili negodovanje.
TADIĆ: Naš zahtjev za ukidanje RS je potpuno legitiman. RS je vještački stvorena Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je nametnut i protiv je interesa i Bošnjaka i Hrvata. Dejtonski sporazum je Hrvate i Bošnjake praktički strpao u 50 odsto teritorija i ne može niko u RS očekivati da će se Hrvati tako lako odreći svojih povjesnih područja, tamo gdje su činili relativnu većinu kao što je Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Derventa, Modriča...