PRIJEDOR - Ratni događaji u Prijedoru ne smiju biti obavijeni velom tajne, kazao je juče Matijas Helman, predsjednik Sekretarijata Haškog suda u BiH, i dodao da je cilj podignuti svijest javnosti o tome da se kaže istina o zločinima.
On je na okruglom stolu `Informiranje lokalne javnosti o činjenicama koje su utvrđene u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju` kazao da je u Prijedoru 1992. godine provedena sistematska kampanja progona nesrpskog stanovništva i deportacije, te da su tu izvršeni i neki od najtežih zločina.
Cilj okruglog stola je da se lokalnim zvaničnicima, predstavnicima civilnog društva i medijima pruže dodatne informacije o činjenicama koje su utvrđene u postupcima o ratnim zločinima koji su tokom proteklog rata počinjeni na području Prijedora. Prema informacijama Tribunala u Hagu u vezi sa zločinima nad nesrpskim stanovništvom održan je veći broj suđenja, a izrečene su pravosnažne presude protiv 14 osoba za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji su počinjeni u Prijedoru u ljeto 1992. godine.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, kazao je da lokalna vlast u Prijedoru još nije spremna da podrži održavanje jedne konferencije o ratnim događanjima, kao ni da javnost senzibilira kako bi se suočila s istinom.
Todorović je kazao da kao građani BiH moramo biti zabrinuti jer je postalo očigledno da suočavanje sa istinom i izgradnjom povjerenja među narodima ne može biti nametnuto od međunarodne zajednice.
Edin Ramulić iz prijedorske NVO `Izvor` kazao je da se Prijedor konačno mora suočiti sa činjenicom da su u ovom gradu počinjeni stravični zločini o kojima se ćuti.
`Prijedor je i grad u kojem neki od ratnih zločinaca još slobodno šetaju i čak obavljaju visoke javne funkcije`, kazao je Ramulić.
Pravni savjetnik za ratne zločine pri glavnoj kancelariji Misije OEBS-a u BiH Frančesko di Sanktis je kazao da sada pune ruke posla treba da ima domaće pravosuđe, kako bi se oni koji su u BiH počinili zločine procesuirali i za njih odgovarali.