BANjALUKA - BiH se suočava sa mogućim isključenjem iz Savjeta Evrope ukoliko za mjesec i po dana ne uskladi Ustava BiH sa Evropskom konvencijom za ljudska prava, i ne sprovede odluke u slučaju "Sejdić-Finci", upozorila profesorka Pravnog fakulteta u Banjaluci Ljiljana Mijović.
Prema njenim riječima, nešto više od mjesec i po dana ostalo je do isteka roka za usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom za ljudska prava i protokolima 1 i 12, odnosno za sprovođenje odluke Evropskog suda u slučaju "Sejdić-Finci".
Ukoliko se to do tada ne dogoditi, kako je kazala, postoji opravdana bojazan da će za BiH uslijediti sankcije koje mogu ići do isključenja iz Savjeta Evrope.
Mijovićeva, koja je i bivša sudija Evropskog suda za ljudska prava, je na skupu o pitanju nacionalnih manjina u Banjaluci ocijenila da unutar vladajućih struktura u BiH ne postoji ni spremnost ni želja za primjenu presude Evropskog suda u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH".
Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrejin, tužili su BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, koji je 2009, na osnovu te tužbe, presudio da BiH treba da izmijeni svoj Ustav kako bi se pripadnicima manjinskih zajednica omogućilo da se kandiduju za najviše funkcije u državi.
Za promjenu Ustava BiH neophodna je dvotrećinska većina iz oba entiteta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
BiH je jedna od 17 država članica Savjeta Evrope koja je potpisala Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sve njene protokole.
"Da li je to urađeno iz neznanja ili nemara, sada je manje važno. Ali, ako dođe do sankcija prema BiH, biće to i iz razloga što od 2002. godine, kada je postala članica Savjeta Evrope, BiH nije ispunila nijednu od predpristupnih obaveza“, naglasila je Mijović.
Na međunarodnom skupu, koji je u organizaciji fondacije Fredrih Ebert i Centra za međunarodne odnose, održan u Banjaluci, Mijović je govoreći o pravima i položaju nacionalnih manjina u BiH u svjetlu odluke Evropskog suda za ljudska prava, podsjetila da je presuda "Sejdić- Finci" prva presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom je jedna država osuđena za diskriminaciju.
"Teze da BiH ima oktroisani Ustav koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa prema tome nije odgovorna za dikriminaciju u pogledu pasivnog biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina, nisu utemeljene jer je ovdašnjim političarima ostavljena mogućnost da vrše ustavne promjene. Druga je stvar što za to nije bilo političke volje", objasnila je Mijović, prenijeli su banjalučki mediji.
Ona je zaključila da se u BiH "pitanje zaštite nacionalnih manjina i omogućavanja njihove političke participacije pretvorilo u političku dramu čiji se epilog ne nazire“.