Rezolucija kojom se traži izdvajanje opštine Srebrenica iz RS je nepotreban, neprihvatljiv i neustavan čin. To je nastavak pritisaka na RS i neprihvatljivo nastojanje smanjivanja njene teritorije, utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zahtjev za izdvajanje iz ustavnopravnog uređenja RS u zaseban distrikt i stavljanje Srebrenice pod direktnu jurisdikciju organa BiH najdirektniji je atak na teritorijalnu cjelovitost RS i rušenje dejtonskih rješenja".
Rekao je ovo u intervjuu za `Nezavisne novine` predsjednik RS Milan Jelić.
On je ponovio da RS podržava reformu policije po evropskim standardima, ali ne prihvata dosadašnji model prema kojem ne bi imala svoju policiju.
`Ukidanje policije RS nije reforma, jer reforme podrazumijevaju poboljšanja koja moraju da budu u funkciji običnog građanina`, kaže Jelić.
NN: SO Srebrenica usvojila je rezoluciju kojom se traži izdvajanje iz ingerencija RS. Kako gledate na takve zahtjeve?
JELIĆ: Zabluda je da se bilo šta može riješiti sijanjem iluzija u bošnjačkom narodu da su za sve jedini krivci srpski narod i RS. Obezvređivanje i negiranje RS ne može ni BiH učiniti istinskom i funkcionalnom pravnom i demokratskom zajednicom. Rezolucija kojom se traži izdvajanje opštine Srebrenica iz RS je nepotreban, neprihvatljiv i neustavan čin. To je nastavak pritisaka na RS i neprihvatljivo nastojanje smanjivanja njene teritorije, utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zahtjev za izdvajanje iz ustavno-pravnog uređenja RS u zaseban distrikt i stavljanje Srebrenice pod direktnu jurisdikciju organa BiH najdirektniji je atak na teritorijalnu cjelovitost RS i rušenje dejtonskih rješenja, izbalansiranih odnosa i linije razgraničenja između entiteta. Ovakvi zahtjevi se moraju ozbiljno shvatiti i odgovorno razmatrati i ocijeniti u nadležnim organima i institucijama vlasti.
Istovremeno, potpuno podržavam i iniciram dodatne napore svih organa i institucija Republike da se obezbijede novi razvojni programi, zapošljavanje i bolji život svih građana u Srebrenici i ravnomjerniji razvoj svih, posebno opština u tom dijelu RS, u najkraćem mogućem roku, umjesto stalnog traženja pobjednika i pobijeđenog u tragičnim sukobima u BiH. BiH se može učiniti jačom i funkcionalnijom samo očuvanjem sadašnjeg ustavnopravnog statusa, teritorijalnog integriteta i ravnopravnosti RS u njenom okviru.
NN: Da li je po Vašem mišljenju moguće do 25. marta, do novog postavljenog roka, postići dogovor o reformi policije bez pritisaka i potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU?
JELIĆ: U cilju otpočinjanja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji Republika Srpska je, prihvatajući Sporazum o strukturiranju reforme policije, dala saglasnost da zajedničko tijelo na nivou BiH pripremi plan implementacije policijske reforme i da se odluke donose konsenzusom, s tim da se reforma može vršiti u skladu s Ustavom, da se ne smije remetiti postojeći sudski i tužilački sistem, te da se ne smiju ukidati i mijenjati granice nadležnosti entitetskih policija, kao garancija bezbjednosti naših građana. RS i dalje podržava reformu policije na prihvaćenim dobrim iskustvima i evropskim standardima, ali ne prihvata dosadašnji model prema kojem ne bi imala svoju policiju. Ne prihvatamo ni to da nam se nameću modeli organizacije i institucionalno izuzimanje policije iz nadležnosti Republike i pod uslovom kašnjenja u ispunjavanju obaveza na putu evropskih integracija i asocijacija.
Imajući u vidu da reforma policije nije bila u skladu sa sporazumom i u atmosferi iskrenog dijaloga, uvažavanja i pune saglasnosti oba entiteta, sva ova pitanja vezana za plan implementacije reforme policijskih struktura moramo na novom modelu vratiti u Narodnu skupštinu na ponovnu raspravu i odlučivanje.
Očigledno je da će Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji BiH s Evropskom unijom stajati sve dok ne budu prihvaćeni realni zahtjevi iz RS, a to je da policija RS mora da ostane u okviru ustavno-pravnog poretka BiH.
Potpuno je jasno da se kroz evropske projekte reformi želi kreirati novi ustavno-pravni poredak u BiH, što je do sad išlo na štetu ovlaštenja, prava i ustavne pozicije RS. Kroz različita tumačenja tri famozna principa Evrope, kao jednom od preduslova za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, nameće se projekat ukidanja policije RS, što mi ne možemo prihvatiti i još jednom ću ponoviti stav da ukidanje policije RS nije reforma i da reforme treba da podrazumijevaju određena poboljšanja koja moraju da budu u funkciji običnog građanina. Mi smo spremni za nove razgovore koji po nama moraju da krenu iz početka jer je sasvim jasno da je predloženi model reforme policijskih struktura u BiH propao, a predstavnici međunarodne zajednice su jasno naznačili i ko je kriv za to. Smatramo da je moguće postići dogovor po uzoru na funkcionisanje policijskih struktura po decentralizovanom modelu policije koji odlično funkcioniše u mnogim evropskim zemljama.
NN: U narednih desetak dana mogu se očekivati novi pregovori o ustavnim promjenama. Kako iz sadašnjeg ugla gledate na nastavak razgovora?
JELIĆ: Nijedan pravni akt, pa ni ustav, ne može zaustaviti vrijeme, niti društvene procese. Saglasno tome, svaki ustav je u datom momentu podložan promjenama, pa i Ustav BiH. Međutim, ozbiljan prigovor je na brzinu i brzopletost kojom se žele izvršiti promjene. Svaka država ima ustavom propisanu proceduru donošenja i mijenjanja ustava. Ustav BiH spada u kategoriju ustava koji se teže mijenjaju jer se zahtijeva konsenzus sva tri naroda, a potom izglasavanje u parlamentu dvotrećinskom većinom. Za neuspjeh prve faze ustavnih promjena Republika Srpska nema nikakve odgovornosti. Naš stav je jasan - vršiti ustavne promjene uz punu saglasnost entiteta i naroda. Za nas je Dejtonski mirovni sporazum akt međunarodnog prava i kao takav ne može biti poništen. Moguće je da neki njegovi aneksi, kao što je Ustav BiH, budu podvrgnuti određenim promjenama, čime se ovaj sporazum ne ruši nego usavršava. Ističem da se takvi međunarodni ugovori zasnivaju na poznatom međunarodnom pravnom pravilu `pacta sund servanda`, koje treba izvršavati, a ne poništavati. Samo nedobronamjerni računaju da je Dejtonski sporazum više neupotrebljiv. To je apsolutno netačno. Dejtonski sporazum ostaje snažan temelj za trajnu organizaciju i funkcionisanje države BiH i njenih entiteta. To što Dejtonski sporazum doživljava izvjesnu metamorfozu u smjeru njegove evropske primjene ne znači da su njegova uloga i značaj umanjeni. Izjava visokog predstavnika da će autoritarno djelovati samo u slučaju ako se temeljno narušava mirovni sporazum ide u prilog ovom stavu.
NN: S obzirom na opstrukcije od strane ministara iz bošnjačkog naroda i neslavni početak u radu Savjeta ministara BiH smatrate li da je moguće raditi u takvom okruženju ili BiH konstantno prijeti kriza vlasti?
JELIĆ: Samo vođenjem dobre i odgovorne politike u zdravom i stabilnom okruženju, na ustavnom i zakonitom radu, povjerenju i konstruktivnom odnosu i utakmici programa, projekata i znanja, i u našim uslovima možemo izlaziti iz neustavnih stanja i sukoba u normalan svijet dogovaranja, tolerancije i nediskriminacije. U protivnom, kao naš usud, pratiće nas nefunkcionisanje i nedjelotvornost organa i institucija vlasti. Istovremeno, naglašavamo da su rezultati u privatizaciji naftne industrije od izuzetnog značaja ne samo za RS, već i za BiH u cjelini. Ona donosi saniranje postojećeg stanja, pokretanje novih razvojnih ciklusa, ostvarenje infrastrukturnih i sveopštih društvenih programa, projekata i ideja. To je garancija intenzivnijeg povećanja nivoa sigurnosti, kvaliteta i uslova života svih naših građana. Pojačaćemo svoj dio obaveza i odgovornosti da kao trajan, nedjeljiv i ravnopravan entitet u okviru zajedničke države BiH, RS bude prihvatljiv i otvoren prostor za strana ulaganja, saradnju i povjerenje. Sve to znači da smo odlučni da raščišćavamo i račune sa prošlošću i u tom procesu nudimo i ostvarujemo nove programe, odlučne akcije i odgovornu javnu vlast. Vjerujemo da će predsjedavajući Savjeta ministara i ministri uspješno prevazići početne slabosti i obezbijediti ustavan, zakonit i evropski orijentisan program svog rada.
Deklaracija za evropsku budućnost
NN: Deklaracije o opredijeljenosti RS za evropski put i demokratsko uređenje BiH naći će se pred poslanicima Narodne skupštine RS na narednom zasjedanju. Koja je to poruka koju će poslanici poslati?
JELIĆ: Koristeći ustavna ovlaštenja predsjednika Republike predložio sam Narodnoj skupštini da donese deklaraciju o opredjeljenju RS za demokratsko uređenje i evropsku budućnost BiH. Usvajanjem ove deklaracije narodni poslanici bi odbacili zahtjeve političkih predstavnika bošnjačkog naroda da se na iskrivljenoj slici događaja u tragičnom sukobu izazove nasilna i radikalna promjena ustavnog uređenja BiH na štetu RS i njenih građana.
Narodna skupština će osuditi sve oblike negiranja i nipodaštavanja RS, nastojanja da se u reformskim procesima, u prvom redu policijskih snaga, utiče na ukidanje policije RS i stvara lažna kolektivna predstava o `demokratskim` i `nedemokratskim` narodima u BiH. Ovim dokumentom se organi i institucije RS obavezuju na aktivan odnos prema pronalaženju i procesuiranju svih lica odgovornih za počinjene zločine i utvrđivanje istine o stradanju pripadnika svih naroda u BiH. Narodna skupština posebno želi naglasiti da prihvata evropski put BiH pod uslovom da on ne ugrožava postojanje RS. Promjene ustavnopravnog uređenja BiH su moguće samo u skladu s Ustavom utvrđenim postupkom i saglasnošću oba entiteta i tri konstitutivna naroda. Konačno, izgrađivanje i sprovođenje politike se mora vršiti u organima i institucijama sistema, na demokratskim načelima, javno i odgovorno.