Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, tvrdi da bez imenovanja rezervnih sudija, odnosno bez finansijske podrške Vlade RS, neće biti pozitivnih rezultata u sudu koji je reprezent pravosuđa RS.
Iako su mu prije preuzimanja dužnosti predsjednika mnogi savjetovali da se prihvaća nemoguće misije, bivši tužilac ističe da su uz dobru organizaciju posla, rezultati neizbježni.
NN: Kakvo ste stanje zatekli u banjalučkom Osnovnom sudu nakon imenovanja?
TEGELTIJA: Zatekao sam katastrofalno stanje. Zgrada je neadekvatna za obavljanje funkcija koje sud treba da vrši u jednom društvu. Ulazi u zgradu su mali, a ovo je veliki grad, veliki pritisak stanovništva. Kada je u pitanju stručni dio posla zatekao sam Izvještaj o radu Osnovnog suda za 2006. godinu i ono što je značajno za sud jeste da je on u prošlu godinu ušao sa 48.420 neriješenih predmeta, a iz nje izašao sa 86.000 neriješenih predmeta. Do enormnog zaostatka je, između ostalog, došlo jer je izvršena reforma sudova za prekršaje pa je u banjalučki Osnovni sud iz rasformiranih sudova za prekšaje došlo oko 30.000 predmeta.
NN: Koji su Vaši prioriteti u otklanjanju postojećeg stanja u Osnovnom sudu u Banjaluci?
TEGELTIJA: Kada sam došao u sud pokušao sam brzim intervencijama riješiti hitne probleme koji se odnose na organizaciju posla. Donio sam odluku da se službe za servis građana, šalter pošte, ovjere i prijem pošiljki izmjeste na drugi ulaz suda. Drugi veliki problem su bile gužve u gruntovnici i tu smo već od 1. marta uveli dvokratno radno vrijeme i građani više nemaju potrebe da bježe sa posla kako bi ovjerili ugovore u gruntovnici. No, prije svega sam obavio razgovor sa ministrom pravde Džerardom Selmanom, koji je pokazao ogromno interesovanje da se stanje u Osnovnom sudu dovede u normalu, a uz pomoć inostranih donacija već u aprilu krećemo sa rekonstrukcijom zgrade suda.
NN: Na koji način mislite riješiti problem zaostalih predmeta?
TEGELTIJA: Dosta toga se može učiniti unapređivanjem rada suda, međutim, ključ rješenja problema zaostalih predmeta je povećanje broja sudija i to na određeno vrijeme. Visoki sudski i tužilački savjet BiH je donio odluku da je za ovaj sud potrebno izvršiti imenovanje 17 rezervih sudija. Prošle godine obezbijeđena su sredstva za njih petoro, no troje sudija jednostavno nije ni htjelo da se upusti u rad.
Ovo je nedopustivo stanje koje ne može i ne smije da ostane. Ne možemo dopustiti da građanin na pravdu čeka pet do 10 godina, jer pravda ima smisla samo kada je brza.
NN: Imenovanje rezervnih sudija zavisi od finansijske podrške Vlade RS, koliko je neophodno izdvojiti sredstava za imenovanje ovih sudija?
TEGELTIJA: Imenovanje rezervnih sudija RS ne košta ništa. U pitanju je prosta matematika. Ovaj sud je prošle godine prihodovao u budžet RS oko 1.500.000 KM. Sa imenovanjem svakog novog sudije prihodi sudije rastu više nego rashodi i to je suština priče. Povećanim obimom rješavanja predmeta dolazi do povećane naplate taksi, svaka tužba se plaća kao i svaka presuda. Zamislite kada riješimo zaostale predmete koliko je to novaca u budžetu RS. Stvar je jednostavna, 15 sudija i administrativno osoblje košta RS godišnje u bruto iznosu 1.400.000 KM i to još nije pokrilo razliku prihoda i rashoda koje sud ostvario u prošloj godini. Ovih 15 rezervnih sudija bi u budžet RS donijelo minimalno oko 1.840.000 KM godišnje.
NN: Koliko je efikasnost Osnovnog suda bitna za pravosuđe RS?
TEGELTIJA: Povjerenje građana u pravnu državu u dobroj mjeri zavisi od toga da li je ovaj sud efikasan ili nije. Prije svega efikasnost dovodi do onoga što je prioritetni zadatak pravosuđa, odnosno da građani dobiju pravdu na vrijeme. Drugi efekat je da je Osnovni sud kao najveći sud u RS reprezent stanja pravosuđa RS. Ako vam strani ulagači vide ovakvo stanje u sudu šta onda treba da očekuje od države. Znači posredno, efikasnost Osnovnog suda Banjaluka utiče i na povećanje stranih investicija jer su one sigurnije i zaštita njihovih prava je efikasna.
Projekat zemljišne administracije u BiH
Tegeltija je na jučerašnjoj prezentaciji rezultata reforme zemljišne administracije u BiH rekao da je to jedan od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju.
Prema njegovim riječima do aprila sljedeće godine u gruntovnici više neće biti neriješenih predmeta kao što je dosada bila praksa.