VAŠINGTON - Vlasti Republike Srpske žele da dođu do dogovora o reformi policije i Ustava, ali tvrdokorni stavovi druge strane za pregovaračkim stolom, koji otvaraju pitanje naziva RS, otežavaju put do kompromisa.
Takvu poruku Milorad Dodik, premijer RS i lider SNSD-a, prenio je visokim američkim zvaničnicima, drugog dana vašingtonskih pregovora, na kojima se, uz američko posredovanje, pokušavaju približiti stavovi Dodika i Harisa Silajdžića, bošnjačkog člana Predsjedništva i lidera Stranke za BiH.
O izmjeni Ustava i reformi policije Dodik i Silajdžić su sinoć razgovarali sa Nikolasom Barnsom, američkim državnim podsekretarom, ali do zaključenja ovog broja `Nezavisnih` sastanak nije bio okončan. Dan ranije, sastali su se sa Danijelom Fridom, pomoćnikom državnog sekretara za Evropu.
Kako su prenijeli iz Vlade RS, Frid im je poručio da se bh. političari sami moraju dogovoriti o policiji i Ustavu. Frid je naglasio da se Dejton ne može poništiti, već da je moguća njegova nadogradnja, ali na bazi konsenzusa i kompromisa.
`Dodik mu je prenio da su vlasti RS spremne za dogovor o postizanju dobrih i sprovodivih rješenja u vezi s ovim pitanjima, ali da tvrdokorni stavovi, kojima se negira ime Republike Srpske i odbija mogućnost da se prihvati Ustavom i Dejtonskim sporazumom garantovana pozicija RS, predstavljaju veliku prepreku pronalaženju kompromisa`, prenijeli su iz Vlade.
Iz Silajdžićevog kabineta, međutim, tvrde da je Dodik jedini krivac za to što nije postignut dogovor.
`Rješenja koja su ponuđena još prije dolaska u SAD Silajdžić je prihvatio, dok ih je Dodik u potpunosti odbacio`, poručili su iz Silajdžićevog kabineta. Tvrde da su `netemeljeni pokušaji izjednačavanja odgovornosti između pregovarača`, ističući da to `predstavlja nastavak pokušaja da se za neuspjeh jednako okrive stvarni opstrukcionisti i oni koji su spremni na kompromis`. Silajdžić je, tvrde, prihvatio model koji su na prethodnom sastanku u Sarajevu iznijeli predstavnici američke administracije.
Iz Vlade, pak, navode da je Dodik u razgovoru sa američkim ambasadorom Daglasom Meklhenijem i Rafijem Gregorijanom, zamjenikom visokog predstavnika, ponovio ranije stavove - neprihvatljiva je rasprava o nazivu Republike Srpske, a da dogovor o reformama nije moguće postići insistiranjem na maksimalističkim zahtjevima.
On je, takođe, odbacio mogućnost ukidanja mehanizma entitetskog glasanja u parlamentu BiH, jer, kako smatra, entitetsko glasanje ne predstavlja metod blokade rada parlamenta, već zaštitu od preglasavanja.
Dodik je ponovio da je spreman za rješenje u vezi s reformom policije, ističući da je RS spremna da `učini značajne kompromise`. On je ponovio da policija RS mora ostati dio buduće policijske strukture u BiH, sa jasnim nadležnostima na teritoriji RS.
Kongresmeni podržali RS
Članovi Kongresa i kopredsjedavajući srpskog kokusa u Kongresu, Melisa Bin i Den Burton, izrazili su razumijevanje za stavove RS u pogledu reformi Ustava i policije, saopšteno je poslije sastanka Dodika sa kongresmenima.
Kongresmen Burton ocijenio je da `nije dobro vršiti pritisak da se prihvate rješenja kojima bi se omogućilo da se važne odluke u BiH donose preglasavanjem i istakao da je neophodno uvažavati interese svih naroda u BiH.`
`Niko nema pravo da mijenja naziv RS`
Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je da niko na pregovorima u Vašingtonu nema prava da razgovara o promjeni naziva Republike Srpske. Naglasio je da do promjena Ustava može doći samo u državnom parlamentu u predviđenoj proceduri, a da svi koji pokušavaju izmijeniti naziv RS djeluju antidejtonski.