BANJALUKA - Službenici Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS u petak, 11. januara, uprkos dopuni Zakona o izvršnom postupku, izvršili su pečaćenje stana Miodraga Romića, profesora Univerziteta u Banjaluci.
Romić, koji je 1992. godine sa suprugom i njihove tada tri maloljetne kćerke izbjegao iz Zagreba, dvije godine kasnije zamijenio je stan veličine 101 metar kvadratni za skoro duplo manji Snježane Ivaniš u Banjaluci, ogorčen je ovakvim postupkom Ministarstva.
"Zakon je stupio na snagu 28. decembra prošle godine, a moj stan je i pored jednoglasne preporuke Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor NS RS, zapečaćen 11. januara. Ne želim da komentarišem sudsku odluku o mom slučaju, ali čemu Zakon o izvršnom postupku ako se njime ne zaustavljaju deložacije porodica izbjeglih iz Hrvatske", istakao je Romić.
Dodaje da je prilikom zamjene stana porodici Ivaniš ostavio i imovinu u stanu, čija je vrijednost procijenjena na 30.000 KM, kao i 7.000 KM na ime troškova preseljenja.
"Nemam ništa protiv povratka divne i časne gospođe Ivaniš u njen stan u Banjaluci, ali pod uslovom da ja vratim svoj stan u Zagrebu, bar privatni ako ne mogu društveni", izričit je Romić.
Objašnjava da u Zagrebu posjeduje i privatni stan veličine 53 metra kvadratna, koji je naslijedio od majke i za koji ga je Gradski ured za upravljanje imovinom grada Zagreba svojim aktom od 8. januara 2003. godine obavijestio da je uzeo "na razmatranje predmetni zahtjev" za povrat njegove imovine.
"Od 2003. nakon svih intervencija nisam dobio nikakav odgovor o vraćanju ove imovine, dok je u RS za svega godinu i po dana proveden cjelokupan postupak (osnovnih, okružnih i Vrhovnog suda), a u izvršnom postupku resornog ministarstva stan je zapečaćen prije pet dana", kazao je Romić.
Prema njegovim riječima, ukoliko navedeni zakon ne znači zaustavljanje deložacija prognanih porodica iz Hrvatske, onda je izgubljena i posljednja mogućnost ove obespravljene populacije da obezbijedi povratak svojih prava i imovine u Hrvatskoj.
"Ovo nije samo pitanje odnosa RS i Hrvatske. Ovo je prije svega pitanje odnosa BiH i Hrvatske, jer ako država BiH neće da zaštiti svoje državljane stavljajući ih u ravnopravan položaj s hrvatskim državljanima kada su u pitanju ljudska i imovinska prava zagarantovana Ženevskom konvencijom o ljudskim pravima, onda je očito da ne postoji pravni reciprocitet. Kada su u pitanju ljudska prava i imovina bh. državljana, ali i same države BiH u odnosu na Hrvatsku, onda je BiH po mom mišljenju u dobrovoljnom kolonijalnom položaju u odnosu na Hrvatsku, jer njene državne institucije, posebo Savjet ministara, već deceniju ćute i ne preduzimaju ništa", rekao je Romić.
Dodaje da bi jedino pravo rješenje bilo da Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS odmah obustavi deložacije i u skladu sa navedenim zakonom izradi privremena rješenje licima koja su mijenjala stanarska prava ili imovinu do povratka njihovih prava i imovine u Hrvatskoj.
"U slučajevima gdje je vlasnik stana grad Banjaluka da to učini nadležni organ grada po uzoru na praksu grada Zagreba. Postavljam pitanje zašto grad Banjaluka, u slučajevima gdje su poništeni ugovori o zamjeni stanarskih prava, ne raspolaže i upravlja tim stanovima čiji je legitimni vlasnik do uspostavljanja punog pravnog reciprociteta sa gradom Zagrebom i drugim hrvatskim gradovima", zaključio je Romić.
Goran Dražić, predsjednik Udruženja građana "Zajedno do istine", rekao je da je ovakav postupak Ministarstva u suprotnosti sa dopunom zakona koji je imao za cilj da zaštiti građane izbjegle iz Hrvatske.
"Deložirati porodicu ili u ovom slučaju zapečatiti stan porodice Romić prije nego što se njima omogući ulazak u njihovu imovinu u Hrvatskoj van svake je pameti i predstavlja apsolutno narušavanje ljudskih i imovinskih prava naših građana", rekao je Dražić.
Problem u trojnoj zamjeni
Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS, istakao je juče da je upoznat sa slučajem profesora Romića, u kojem je, prema njegovim riječima, osnovni problem što se ne radi o zamjeni između dva nego tri lica.
"Osnovni problem je što partner koji se nalazi u zamjeni nikada nije ušao u posjed Romićevog stana u Zagrebu, tako da se ove odredbe Zakona o izvršnom postupku ovdje ne mogu primijeniti. Tu je presuda i Osnovnog i Okružnog suda, te odbijen zahtjev za reviziju. Svi mogući pravni lijekovi su iskorišteni, a nema ostalog", rekao je Vuleta.
Dodao je da je Romić imao samo Odluku o dodjeli stana, te da je neko, da bi bio nosilac stanarskog prava i imao pravo zamjene, morao biti u posjedu stana i ugovora o korištenju stana.
"Mi smo gospodina Romića uvažavali koliko god smo mogli, odgađali smo do beskonačnosti deložacije, bili tolerantni, jer mi moramo provoditi zakon i ravnopravno tretirati obje strane u postupku. Kada bismo se mogli staviti na samo jednu stranu, ja bih se prvi stavio na stranu gospodina Romića, ali kada je u pitanju zakon, nije bilo nijednog grama šanse da se ne nastavi ovaj postupak", kazao je Vuleta.
Istakao je da je nesumnjivo da je Romić izbjeglo lice iz Hrvatske i da je jedino što resorno ministarstvo može učiniti da ga tretira kao sva druga lica, te da mu, ukoliko nema drugog smještaja, obezbijedi alternativni smještaj.