SARAJEVO - Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za spoljnu politiku, zajedno sa Ministarstvom inostranih poslova (MIP) treba da odredi sve pojedinosti rada Misije BiH pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, jer od 1. januara iduće godine počinju obaveze u Savjetu bezbjednosti.
Kazala je ovo juče Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, nakon što je BiH postala nestalna članica Savjeta bezbjednosti dobivši u četvrtak 183 glasa u Generalnoj skupštini UN-a.
"BiH je dobila povjerenje i sada treba raditi na tome da Misija BiH odgovori zadacima koji će od 1. januara biti sasvim drugačiji nego sada. To se odnosi i na broj diplomatskog osoblja, način rada, sistem odlučivanja i sve ono što nose obaveze glasanja i odlučivanja u Savjetu bezbjednosti. Predsjedništvo BiH, koje ima ustavnu nadležnost za vođenje spoljne politike, trebalo bi učestvovati u svemu tome", kazala je Trišić-Babićeva.
Dodala je da širenje Misije podrazumijeva i saglasnost Savjeta ministara, ali i Ministarstva finansija i trezora BiH zbog dodatnih finansijskih izdataka.
Đorđe Latinović, savjetnik člana Predsjedništva iz RS Nebojše Radmanovića, smatra da je ostvaren važan spoljnopolitički cilj BiH, te da se treba okrenuti aktivnostima u Savjetu bezbjednosti UN-a.
"Naš izbor u nestalno članstvo Savjeta bezbjednosti UN-a dovodi u pitanje i trenutni angažman međunarodne zajednice. Postojanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH u koliziji je sa nestalnim članstvom BiH u najvažnijoj međunarodnoj instituciji na svijetu, što znači da bi moglo doći do tranzicije OHR-a", kazao je Latinović.
Očekuje da će Predsjedništvo BiH u narednom periodu razmatrati budući angažman BiH u Savjetu bezbjednosti i otkloniti eventualne prepreke kako bi mogli ispunjavati obaveze u punom kapacitetu.
Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva Harisa Silajdžića, istakao je je da je Predsjedništvo BiH inicijator ideje o članstvu u Savjet bezbjednosti, te da je dalo svu podršku bh. diplomatiji u ovom uspjehu. "Predsjedništvo će sada samo pojačati svoje aktivnosti, te usaglasiti dodatne modalitete koje članstvo u ovakvom tijelu zahtijeva. Ono što je u ovom trenutku najbitnije, međutim, jeste hitno jačanje kapaciteta naše misije, ali i Ministarstva jer će se dosta aktivnosti odvijati u sjedištu. Vijeće ministara BiH, međutim, još blokira zadovoljavanje tih potreba", kazao je Arnaut.
Savjet ministara BiH nije usvojio pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u koju je predložio ministar inostranih poslova Sven Alkalaj. Kako su "Nezavisne" već pisale, pravilnik je prvi put vraćen jednoglasnom odlukom jer se nije znalo ni koliko je mjesta sistematizovano, a drugi put podršku nisu dali srpski ministri jer pravilnik nije usaglašen i zadire u ustavne nadleženosti Predsjedništva. Iz Alklajevog kabineta tada je saopšteno da je ministar isključivo nadležan za sistematizaciju.