BANJALUKA - Iako su se obistinile procjene onih koji su predviđali da se administracija Donalda Trampa, američkog predsjednika, neće baviti BiH i zapadnim Balkanom, ipak je indirektan uticaj američke administracije već ostavio veliki i trajni efekat.
Naime, tokom djelovanja svih ranijih američkih administracija, pa uključujući i prvu Trampovu, američka politika u BiH je manje-više bila na autopilotu, s izuzetkom dvije zadnje godine administracije Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, kada su se SAD direktnije i aktivnije uključile u političke procese unutar BiH, što se primijetilo kroz djelovanje ambasadora Majkla Marfija, koji je sve svoje poteze koordinisao s Vašingtonom.
Sada, činjenica da Amerika više nije aktivno uključena u politička dešavanja u BiH, ostavila je vakuum, koji još uvijek niko nije uspio da popuni, i to je suština odnosa međunarodne zajednice prema BiH i prema regionu. Najangažovanija je Velika Britanija, ali ona, iako moćna i uticajna zemlja, ne može ispuniti vakuum koji je nastao istupanjem Amerike. Prirodni nasljednik SAD bi trebalo da bude EU, posebno zato što je Brisel i tokom Bajdenove administracije insistirao da je ovo područje njegovog djelovanja jer se zemlje nalaze na evropskom putu, ali zbog prava veta u spoljnopolitičkim i bezbjednosnim odlukama nemoguće je očekivati da EU u ozbiljnijem omjeru može preuzeti ovu ulogu. Pojedinačne zemlje EU su razjedinjene, a nekoliko većih koje imaju opštu okvirnu saglasnost oko politika koje bi željele sprovesti često su više fokusirane na međusobno takmičenje nego na zajednički efekat.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i dobar poznavalac i evropske i bh. politike, smatra da se EU posebno muči s definisanjem svoje spoljne politike, barem kada je u pitanju zapadni Balkan.
"Otkad je Hrvatska postala članica EU 2013. godine, EU nije uspjela da svoje susjede direktno veže za sebe. Tamo gdje je do nekog napretka i došlo, kao što je to bilo u Ukrajini, Gruziji, Moldaviji ili Sjevernoj Makedoniji, to se desilo usljed internih pritisaka ili spoljnih napada, a ne zbog uvjerljive evropske politike", kaže on za "Nezavisne".
Diplomata jedne zemlje EU s kojim smo nedavno razgovarali nam je rekao da je teško očekivati da će međunarodna zajednica u narednom periodu uspjeti artikulisati svoju politiku kao odgovor na kriznu situaciju unutar BiH.
"I kad vidimo izjave koje najavljuju akciju, u pozadini je očekivanje ili priželjkivanje da će domaći akteri nekako uspjeti postići dogovor", smatra on. Diplomata druge zemlje EU koja se smatra prijateljskom vrhu vlasti u Republici Srpskoj nam je nedavno rekao da Brisel jedino u čemu je za sada odlučan je u tome da prekine komunikaciju s Miloradom Dodikom, predsjednikom Srpske, a da je sve ostalo i dalje otvoreno, barem do drugostepene odluke Suda BiH u predmetu protiv Dodika.
S obzirom na to da nam je više sagovornika s kojima smo razgovarali potvrdilo da se izbor novog američkog ambasadora za BiH ne očekuje barem do kraja godine, a jedan sagovornik čak smatra da se to neće desiti ni do polovine naredne.
Oba sagovornika su nam, međutim, rekla da su uvjereni da će novi ambasador SAD, kada i bude izabran, biti iz diplomatskog kora, a ne osoba od povjerenja predsjednika Trampa.
Dolazak nove njemačke vlade bi mogao pokrenuti stvari s mrtve tačke, ali jedina rješenja i dugoročna stabilnost BiH mogu se postići samo ako domaći akteri preuzmu odgovornost, što se, barem za sada, ne čini izvjesnim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.