BRISEL - Iako se u centrali NATO-a u Briselu svakodnevno održavaju važni sastanci, najvažniji i najdalekosežniji od svih su NATO samiti, skupovi šefova država i vlada zemalja članica, na kojima se donose ključne odluke za budućnost Alijanse.
Za dvije sedmice, tačnije 14. juna, u Briselu će se održati 31. NATO samit, na kojem se očekuje donošenje osam važnih odluka.
Jedna od odluka će se odnositi na zalaganje za međunarodne odnose zasnovane na poštovanju pravila koja su uspostavljena nakon završetka Drugog svjetskog rata, što je tema kojom smo se nedavno opširno bavili.
Danijele Ridžijo iz Odjeljenja za odnose s javnošću u NATO-u nam je rekao da su pripreme za junski samit u završnoj fazi.
Na naše pitanje očekuju li se razgovori o zapadnom Balkanu, on je podsjetio na nedavni susret generalnog sekretara Jensa Stoltenberga s Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore, u sklopu priprema za samit.
Sudeći prema brifingu NATO-a nakon sastanka, može se očekivati da će naš region biti spomenut u kontekstu prisustva Rusije i Kine, ali nema naznaka da bi se mogao naći visoko na agendi.
Mnogo važnije je da se samit održava uoči samita Džoa Bajdena, američkog predsjednika, i Vladimira Putina, ruskog predsjednika, 16. juna u Ženevi.
Naši upućeni izvori, o čemu smo već pisali, ističu da se očekuje da NATO samit bude demonstracija jedinstva evroatlantske zajednice, kako bi Bajden dobio jače adute u razgovorima s ruskim predsjednikom, u kojima će biti riječi o odnosima dva geopolitička rivala, s posebnim osvrtom na stanje u Evropi.
Naši upućeni izvori ističu da treba obratiti pažnju na odnose s Turskom, jer ističu da bi se moglo očekivati otopljavanje odnosa između SAD i te zemlje, a treba obratiti pažnju i na jezik koji će biti korišten nakon samita u odnosima s Ukrajinom.
Ukoliko, kako nam je pojašnjeno, dođe do približavanja stavova s Rusijom, moguće je očekivati da će se se to kao domino efekat odraziti i na ostale regione gdje Zapad i Rusija ukrštaju svoje interese, poput zapadnog Balkana.
Važno je napomenuti i da će ovo biti prvi samit nakon odlaska Donalda Trampa, a "Nezavisne novine" i "Oslobođenje" su svjedočili nekoliko samita na kojima je Tramp poremetio odnose sa ostalim saveznicima.
Inače, NATO samiti su uvijek važni zbog toga što se na njima utvrđuje strateška orijentacija Alijanse. Posebno je važno naglasiti da se oni ne održavaju svake godine, već samo onda kada zemlje članice osjećaju da je važno utvrditi ili preorijentisati svoje strateške prioritete.
Za BiH i Balkan nekoliko samita je bilo od izuzetnog značaja. Tako, 2019. u Londonu je BiH pozvana na podnese Akcioni plan za članstvo, a tom događaju lično su svjedočili "Nezavisne novine" i "Oslobođenje", kao medijski predstavnici BiH.
Važni samiti za BiH i region bili su 1994, na kojem je uspostavljeno Partnerstvo za mir, i 1999, na kojem je usvojen Akcioni plan za članstvo kao formalna procedura primanja novih članica.
U NATO-u kažu da će se osam tačaka o kojima će lideri raspravljati odnositi na jačanje jedinstva Evrope i Amerike, jačanje bezbjednosti, klimatske promjene, uticaj novih tehnologija na globalne odnose, ali i bolje koordinisanje između demokratskih zemalja.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.