BRISEL - NATO alijansa prvi put nakon prepuštanja vojnog mandata u BiH evropskim snagama počinje aktivnije da se interesuje za BiH, kao i za region zapadnog Balkana.
Ovaj trend vidljiv je posebno proteklih sedmica, jer su zapadni Balkan, ali i situacija u BiH, sve više na radaru i samog generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, kao i najviših američkih i evropskih zvaničnika. Iz svega što je rečeno, kao i izjava koje su izašle u javnost sa zvaničnih sastanaka, očigledno je da NATO ovaj prostor vidi kao strateško geopolitičko polje u rivalstvu s Rusijom i Kinom, koje sve više vidi kao strateške konkurente, a sve manje kao potencijalne partnere.
Iz brifinga koje smo proteklih dana i sedmica imali s najvišim zvaničnicima iz Evrope i SAD može se zaključiti da NATO ne želi konfrontaciju na prostoru zapadnog Balkana, već da želi suzbiti ono što zovu "malignim" ruskim i kineskim uticajem kroz borbu protiv korupcije i jačanje institucija. Time se, u suštini, pravni i institucionalni okvir zemalja u ovom regionu prilagođava zapadnom, što bi, prema strateškim promišljanjima, trebalo da bude dovoljno da ojača zapadni uticaj u svim ovim zemljama.
Koliko je zapadni Balkan postao interesantna tema, može se zaključiti i iz saopštenja koje je prije desetak dana izdato nakon sastanka Entonija Blinkena, državnog sekretara SAD, sa Jensom Stoltenbergom, generalnim sekretarom NATO-a. Oba zvaničnika su istakla da su glavne teme razgovora bili Ukrajina, situacija na granici EU s Bjelorusijom, ali i zapadni Balkan.
Istovremeno, tema ministara spoljnih poslova zemalja upravo je bio zapadni Balkan i način na koji oni vide uticaj Rusije i Kine u tom regionu.
"Razvoj situacije na zapadnom Balkanu je takođe bio na agendi, a Finska, Švedska i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost su se pridružili raspravi", kratko je saopšteno nakon sastanka.
Sudeći po zvaničnim saopštenjima i izjavama NATO predstavnika, oni ne očekuju priključenje Srbije Alijansi, a moguće ni BiH, s obzirom na to da je njihov zvaničan stav da poštuju odluke i stavove zvaničnih organa ovih zemalja, te da će stepen saradnje s NATO-om zavisiti samo od tih zemalja. Da NATO može imati dobru saradnju sa zemljama koje nisu članice, u našem susjedstvu pokazuje primjer Austrije. Naime, nakon Drugog svjetskog rata, Zapad i Sovjetski Savez su se dogovorili da Austrija ne uđe u NATO, a da će Sovjetski Savez zauzvrat tu zemlju prepustiti Zapadu. Kakav će i da li će uopšte biti dogovora na tu temu kada je naš region u pitanju, ostaje da se vidi.
Zanimljivo je da zapadni mediji u zadnjih nekoliko dana pišu da je Džo Bajden, američki predsjednik, otvoren da sasluša Vladimira Putina, predsjednika Rusije, kad je u pitanju NATO.
"Bajden je napravio značajne diplomatske ustupke prema Moskvi koji imaju za cilj da spriječe invaziju na Ukrajinu od strane Rusije, tako što je signalizirao da želi da sazove sastanke između NATO saveznika i Rusije kako bi se raspravljalo o Putinovim pritužbama na novi transatlantski bezbjednosni pakt", piše "Financial Times". Bajden je, kako je naglašeno, predložio da sastancima prisustvuju još najmanje četiri velika NATO saveznika, ne precizirajući na koga se to odnosi, ali se može pretpostaviti da su među njima Njemačka, Velika Britanija i Francuska.
Iako je još rano za zaključke, indikativno je da je upravo Njemačka proteklu godinu insistirala kod Amerikanaca da se pokuša napraviti aranžman s Rusijom koji bi smanjio tenzije u Evropi. Ako do ovakvih razgovora dođe, vrlo brzo će se vidjeti efekti i u našem regionu, koji bi u tom slučaju bio pošteđen geostrateških obračuna dva superbloka.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
