BiH

Pratite nas na Google news

NATO "zaboravio" na vojnu imovinu?

NATO "zaboravio" na vojnu imovinu?
Foto: N.N. | NATO "zaboravio" na vojnu imovinu?
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Kada je na samitu NATO-a u Talinu 2010. godine BiH odobren Akcioni plan za članstvo, prvi Nacionalni godišnji program u sklopu MAP-a nije odobren pod obrazloženjem da BiH prvo mora registrovati 63 vojne lokacije na nivo BiH pod okrilje Ministarstva odbrane BiH.

Iako ni danas te vojne lokacije nisu prenesene na bh. nivo, ANP je ipak odobren krajem prošle godine. Međutim, danas u RS više nisu spremni da prihvate put BiH u članstvo u NATO, zbog čega je došlo do političke krize između predstavnika FBiH i RS i neimenovanja mandatara za sastav novog Savjeta ministara.

Podsjećanja radi, do danas su registrovane samo lokacije koje se nalaze na teritoriji FBiH, dok nijedna nije registrovana na području RS. Što se tiče RS, postoji odluka Ustavnog suda BiH da vojnu lokaciju u Han Pijesku treba registrovati na nivo BiH, ali dalje od toga se nije pomaklo.

Najbliže pitanju rješavanja državne i vojne imovine lideri tadašnje vladajuće šestorke bili su u martu 2012. godine u Banjaluci. Tada su Milorad Dodik, lider SNSD-a, Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, Sulejman Tihić, predsjednik SDA, Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, i Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, objavili javnosti da su usaglasili principe podjele državne i vojne imovine, te su istakli da su uoči samita NATO-a u Čikagu obavili svoj dio posla kada je u pitanju preostali uslov za aktiviranje MAP-a. Međutim, dogovor se veoma brzo raspao jer su se pojavila različita tumačenja o tome treba li državnu i vojnu imovinu riješiti u istom paketu ili odvojeno, kao i to kakva je sudbina neperspektivne vojne i državne imovine.

Denis Hadžović, direktor Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva, podsjeća da je uslov vojne imovine postavljen kao manji test kojim je BiH trebalo da demonstrira sposobnost postizanja unutrašnjeg dogovora.

"Kad se nakon devet godina pokazalo da je taj 'mali test' postao veliki problem, odlučeno je da se ANP aktivira i da se onda vjerovatno pitanje vojne imovine rješava u nekom narednom periodu kao paralelni proces", kaže Hadžović.

Podsjeća da je sada NATO primijenio isti model koji je EU primijenila stavljanjem po strani implementacije odluke "Sejdić i Finci" u korist Reformske agende, s ciljem da se proces pokrene sa mrtve tačke, a da se onda ovi problemi rješavaju u hodu.

"Ali, slažem se da je 2010. godine propuštena velika prilika jer je tada postojala kakva-takva politička volja na svim stranama da se ide ka NATO-u. Sada mislim da će ovo pitanje čekati dogovor Beograda i Prištine. Mislim da će se tek nakon toga oni ponovo ozbiljnije početi baviti BiH. Da li je i NATO stavljanjem ovog zahtjeva o vojnoj imovini možda pokazao da ne želi BiH u ovakvom kapacitetu, pitanje je na koje ćemo možda jednog dana dobiti odgovor", naglasio je Hadžović.

Srećko Latal, bivši analitičar Međunarodne krizne grupe za BiH, takođe smatra da je postavljanje vojne imovine kao uslova bio način da se testira spremnost BiH da ide ka članstvu.

"Ono što je važno reći je da je BiH i tada i sada veoma daleko i od NATO-a i od EU. I MAP i ANP su samo 'šoping-liste' reformi isto kao i mišljenje koje je EU sada dala o spremnosti BiH. BiH je došla do faze gdje su nam i EU i NATO jasno stavili do znanja šta mi treba da uradimo da bismo krenuli dalje. Ovo do sada zadnjih godina svi smo se nekako igrali. Bilo je tu i gluposti i svega i svačega", kaže Latal.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije