MOSTAR - Institucionalna ravnopravnost Hrvata u BiH može biti osigurana federalizacijom BiH sa najmanje jednom hrvatskom teritorijalnom jedinicom, istaknuto je u rezoluciji koja je u utorak usvojena na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.
Ta će ravnopravnost, rečeno je, biti izborena demokratskim sredstvima, uključujući međutim i građanski neposluh, ukoliko to bude bilo potrebno.
Učesnici Sabora, koji je održan u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, nezadovoljni su, kako su istakli, predstavnicima "bošnjačkih partija" SDP BiH i SDA, ali i djelovanjem visokog predstavnika, za kojeg smatraju da je svojim odlukama doprinio krizi u BiH.
Rečeno je, takođe, da Srbi i Hrvati danas dijele strah od majorizacije od strane Bošnjaka u BiH, te da hrvatski i srpski narod imaju visok stepen saglasnosti u vezi s potrebama očuvanja legitimiteta predstavnika naroda u organima vlasti u BiH. I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, su na pres-konferenciji nakon zasjedanja Sabora istakli da imaju dobro razumijevanje sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, i vodstvom RS u vezi s potrebom ravnopravnosti svih naroda u BiH i evropske budućnosti BiH.
Za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora (HNS) izabran je Čović, a za predsjednika Glavnog vijeća Ljubić. Na početku zasjedanja Sabora kazano je da mu nazoči 481 delegat, što mu sa oko 70 odsto odazvanih omogućava normalan rad.
Među deset hrvatskih partija na zasjedanju HNS-a nisu bili predstavnici "platformaša", odnosno NSRZB i HSP, koji su prozvani da su izdali hrvatske nacionalne interese, jer su ušli u novu Vladu FBiH.
Nakon intoniranja himne BiH i "Lijepe naše", hrvatske himne, te minute ćutanja poginulima u Domovinskom ratu upućeno je dosta pogrdnih riječi na račun "veleizdajnika i prijatelja Gadafija" Stjepana Mesića, bivšeg hrvatskog predsjednika, za kojeg su neki tražili da bude proglašen nepoželjnom osobom, te Željka Komšića, kojeg su nazvali bošnjačkim članom Predsjedništva BiH.
Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, prozvan je "Zlatoglu", a navedeno je da se on zalaže za islamizaciju BiH pod izgovorom stvaranja građanske države. Neki govornici na Saboru istakli su da je RS "kompenzacija" Srbima za gubitak Kosova i Krajine u Hrvatskoj, a FBiH "kompenzacija" Bošnjacima, jer jedini nemaju nacionalnu državu na Balkanu, te da su u toj podjeli zakinuti jedino Hrvati. Uprkos nekim teškim riječima, Sabor je prošao u mirnoj atmosferi, a svi govornici, uključujući i predstavnike najdesnije orijentisanih hrvatskih stranaka poručili su da je BiH domovina i hrvatskog naroda.
Članovi Sabora, koji su činili i predstavnici kantonalnih i opštinskih rukovodstava iz hrvatskog naroda na različitim nivoima vlasti u BiH, usvojili su rezoluciju u kojoj se, osim na stvaranje hrvatske federalne jedinice, poziva i na poštovanje većinskog izbornog legitimiteta Hrvata u BiH, a međunarodnu zajednicu smatra odgovornom da je zbog nepravičnog i pristrasnog djelovanja jedan od uzročnika postojeće krize u BiH. U rezoluciji su ponovljene ranije optužbe na račun SDA, SDP da nepoštuju izbornu volju hrvatskog naroda u BiH, a NSRZB i HSP da su zanemarili interese hrvatskog naroda u BiH i da su postali "smokvin list" za račun SDP i SDA.
"HNS smatra da je obespravljenje i dokidanje ustavnih prava hrvatskom narodu nastavljeno i svakodnevno se nastavlja i nakon usvajanja Deklaracije o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH, a posebice putem amandmana koje je Ured visokog predstavnika nametnuo na ustave entiteta", navodi se u rezoluciji i dodaje da je potrebno donijeti izmjene Izbornog zakona BiH radi osiguravanja izbora legitimnih predstavnika Hrvata u BiH na svim nivoima vlasti.
Iako je Čović u svom govoru eksplicitno pozvao na "institucionalnu i teritorijalnu ravnopravnost" u BiH, Ljubić je rekao da "nije ni mudro ni moguće sve ciljeve danas ostvariti".
Iako su delegati istakli da se ne odriču Prvog saziva vijeća hrvatskog naroda, koje je prije deset godina tražilo obnovu hrvatske samouprave i time izazvalo žestoku reakciju međunarodne zajednice, ovaj put je formulacija bila mnogo blaža i istaknuto je da će svoja prava Hrvati tražiti u okviru ustava i zakona u BiH.
Podršku Saboru pružila je Jadranka Kosor, predsjednica Vlade Hrvatske i HDZ-a Hrvatske, Hrvatska biskupska konferencija, čiji je predstavnik poručio da je sadašnje stanje u BiH nijekanje izborne volje hrvatskog naroda, te predstavnici udruženja iz proteklog rata i akademske zajednice Hrvata u BiH.
Kosorova je preko svog predstavnika Saboru poručila da BiH jeste i mora ostati domovina Hrvata.
Bitno je kazati da se za praćenje zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora akreditiralo čak 130 novinara iz zemlje i regije.
Aplauz za generale
Zasjedanje Sabora proteklo je u tonu osude presuda Haškog suda hrvatskim generalima za zločine tokom operacije "Oluja".
Zdravko Tomac, nekada bliski saradnik pokojnog premijera Hrvatske Ivice Račana, izmamio je aplauze prisutnih riječima da je Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, "najveći u aleji hrvatskih velikana", te da je Ante Gotovina, koji je u Hagu osuđen na 24 godine robije, "humanista koji je u bihaćkom džepu 1995. spriječio novu Srebrenicu".