BANJALUKA - Dok zvaničnici u Republici Srpskoj godinama najavljuju veliku čistku u javnim preduzećima, mnoga od njih su nastavila da se zadužuju.
Šta treba da znate
- Šume Republike Srpske uzimaju kredit od 55 miliona KM
- Elektroprivreda Srpske planira zaduženje od 50 miliona KM
- Željeznice prošlu godinu završile u minusu od 32 miliona KM
- OC Jahorina imao obaveze od 145 miliona KM
Smjene nesposobnih rukovodilaca, postavljanje stručnih ljudi, dubinske reorganizacije i sistematska kontrola troškova su samo neke mjere koje je očekivala stručna javnost, ali uzalud.
Čini se, naime, da su jedina slamka spasa, kojoj vlast pribjegava, nova zaduženja, a primjerima svjedočimo skoro iz sedmice u sedmicu.
Ko se sve zadužio?
Vlada Republike Srpske je, podsjetimo, na sjednici 22. oktobra dala saglasnost da se za 55 miliona KM kreditno zaduže "Šume Republike Srpske", koje su, prema dostupnim informacijama, prošlu godinu završile u minusu od skoro devet miliona KM.
Pročitajte i:
Dodik najavio čistku zaposlenih: Malo je njih tu jer su stručni (VIDEO)
Kada je u pitanju "Elektroprivreda Republike Srpske", ona je prethodnu godinu završila sa 27,8 miliona KM minusa, što je daleko najgori rezultat prethodnih godina, a Vlada Republike Srpske je 5. novembra prihvatila inicijativu ovog preduzeća za njegovo kreditno zaduženje od 50 miliona KM uz garanciju Republike Srpske.
Kome još pomaže Vlada?
Obeshrabrujuće cifre stizale su u proteklom periodu i iz Olimpijskog centra Jahorina, koji je, prema prošlogodišnjim informacijama, imao obaveze od 145 miliona maraka, s tim što je ponovo u pomoć priskočila Vlada, koja se u maju obavezala da će platiti milionske dugove OC iz dvije emisije obveznica.
Treba podsjetiti i da su "Željeznice Republike Srpske" prošlu godinu završile sa minusom od 32 miliona KM, a to su tek neki u moru ovakvih primjera, iako smo u godinama iza nas svjedočili ohrabrujućim izjavama visokih zvaničnika u Republici Srpskoj.
Šta su zvaničnici obećavali?
Tako je tadašnji premijer Radovan Višković još u aprilu 2022. godine, kako je saopšteno, upoznao predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o namjeri Vlade da uspostavi jedinicu za nadzor nad radom javnih preduzeća.
U junu 2023. godine, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da je proces rekonstrukcije javnih preduzeća ozbiljan posao koji treba da rezultira uspjehom, a ne mjerama kojima bi se situacija kamuflirala. Rekao je da se sagledavaju svi elementi i da su angažovani važni stručnjaci koji taj posao treba da urade.
Već sljedeće godine, odnosno u oktobru 2024, Višković je izjavio da stanje u "Šumama Republike Srpske", kao i u nekim drugim javnim preduzećima, nije dobro i da će biti zatražena odgovornost.
Dodik je nakon toga u februaru 2025. najavio čistku u javnim preduzećima, te poručio da niko nije zaštićen. U decembru 2025. godine, premijer Republike Srpske Savo Minić je, takođe, imao veliku najavu.
"Radićemo reformu javnih preduzeća. Imali smo tematsku sjednicu Vlade o situaciji u 'Elektroprivredi', a pripremljen je materijal o situaciji u 'Željeznicama'", rekao je tada Minić.
Šta se od toga desilo i koje javno preduzeće je iščupano iz ambisa, pitanje je na koje još uvijek nema odgovora.
Šta predlažu stručnjaci?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da dugoročna održivost poslovanja javnih preduzeća u skladu sa javnim interesom zahtijeva plan konsolidacije i reorganizacije.
"Na osnovu sagledavanja aktuelnog stanja i trendova potrebno je napraviti reorganizaciju kroz definisanje profitnih centara i optimizacije strukture i broja zaposlenih. Takođe plan razvoja treba biti osnova za zaduživanje i investicije koje bi omogućile dodatne prihode i produktivnu zaposlenost", rekao je Mlinarević za "Nezavisne novine".
Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u "Transparency Internationalu BiH", podsjeća da smo se u proteklom periodu naslušali od obećanja da će na čelo javnih preduzeća dolaziti sposobni, do onih apsurdnih - da će biti kažnjavani oni koji ne dolaze na posao.
"Od svega toga, nismo vidjeli puno rezultata. Pristup je generalno takav da se javna preduzeća dijele po partijskog liniji, odnosno da se posmatraju kao partijski plijen. Resursi tih preduzeća koriste se za stranku, za namicanje glasova", rekao je Traljić za "Nezavisne novine".