SARAJEVO- Sud Bosne i Hercegovine ponovo je odgodio odluku o sporazumu o priznanju krivnje s Enesom Handžićem, optuženim za ratne zločine nad Hrvatima u Bugojnu, zbog toga što je optuženi u svojoj izjavi naveo mjesta gdje se nalaze tijela ubijenih Bugojanaca.
"Sve informacije koje nam je dao Handžić provjerili smo na terenu i one su u potpunosti tačne. Sad znamo gdje su ubijeni Mikica Miloš zvani Kardelj, Perica Kovačević i Jadranko Gvozden. Znamo i na kojem su mjestu ukopani", kazala je tužiteljica Slavica Terzić. Handžić je bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije RBiH.
Ona tvrdi kako će im iskaz koji je dao Handžić poslužiti dobro u istrazi koju Tužilaštvo vodi u vezi i sa drugim akterim ovog zločina.
"Svi oštećeni u ovom slučaju izjasnili su se da se slažu sa sporazumom koji je sklopljen između Tužilaštva BiH i Handžića. Stupili smo u kontakt s predstavnicima Instituta za nestale u BiH. Ovaj sporazum podržala je i Udruga stradalnika Domovinskog rata u Bugojnu, te su nas obavijestili da će ove godine prvi put Bošnjaci i Hrvati zajedno obilježiti dan stradanja u Vrbanji", kazala je ona.
Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća BiH, zatražio je od Tužilaštva BiH da do srijede, za kad je zakazana nova rasprava, ponovo stupi u kontakt s oštećenima, odnosno porodicama nestalih i ubijenih, i da ponovo uzme izjavu od optuženog Handžića.
Imena ubijenih: Sad znamo gdje su ubijeni Mikica Miloš zvani Kardelj, Perica Kovačević i Jadranko Gvozden, kazala tužiteljica
Inače, Terzićeva je zatražila da se o detaljima iz dopunskog dokumenta, koji je u utorak dostavljen Sudu BiH, raspravlja bez javnosti, tako da su novinari udaljeni iz sudnice. Jukić je onda od Terzićeve zatražio da u javnost iznese neke detalje, nakon čega je ona rekla da je iskaz koji je Handžić dao Tužilaštvu BiH vrijedan, te da će biti od velike pomoći za prikupljanje informacija o događanima 1993. godine u ratnom Bugojnu.
Handžić je bio zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem optužen za zločine počinjene tokom 1993. i 1994. godine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, koji su bili zatočeni u različitim objektima na području Bugojna. Handžić je priznao da je izdavao naredbe za odvođenje zarobljenih pripadnika HVO-a na prinudni rad, iako je znao da im je na prinudnom radu život ugrožen. Ove naredbe, prema optužnici, Handžić je izdavao po ovlaštenju Ratnog predsjedništva općine Bugojno, komandanta 307. brigade ARBiH i Operativne grupe "Zapad" ARBiH. U vrijeme sukoba između HVO-a i ARBiH na području Bugojna predsjednik Ratnog predsjedništva bio je Dževad Mlaćo, koji je poslije rata obavljao dužnost načelnika opštine Bugojno. Komandant 307. brigade bio je Tahir Granić, dok je komandant Operativne grupe "Zapad" bio Selmo Cikotić, sadašnji ministar odbrane BiH.