SARAJEVO, NJUJORK - Bosna i Hercegovina ostvarila je djelimični napredak u posljednjih šest mjeseci, ali zbog nedostatka političke volje nema sveobuhvatne provedbe reformi, dok je i dalje na sceni i antidejtonska retorika.
Ovo su osnovne ocjene Valentina Incka, visokog predstavnika, koji je juče podnio izvještaj o stanju u BiH pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).
Incko smatra ohrabrujućim što je prihvaćena aplikacija BiH za MAP, ali podsjeća da je to uslovljeno rješavanjem pitanja vojne imovine. Visoki predstavnik pozitivno je ocijenio i zalaganja BiH u ispunjavanju uslova za viznu liberalizaciju.
Primjedbe visokog predstavnika iznesene u izvještaju odnose se uglavnom na djelovanje vlasti Republike Srpske, koje smatra antidejtonskim i narušavanjem integriteta i suvereniteta BiH.
"U tom smislu zabrinjavajuće je i to da su vlasti RS usvojile novi zakon o referendumu kojim žele da ospore ovlasti koje ima visoki predstavnik", naveo je Incko u svom izvještaju.
Incko je dodao da i Federacija BiH nije ispunila sve svoje ustavne obaveze koje nalažu jednaku raspodjelu šest ključnih pozicija među tri konstitutivna naroda, kada je riječ o entitetskim izvršnim, zakonodavnim i pravosudnim institucijama.
Visoki predstavnik je rekao da neformalna konferencija EU - zapadni Balkan, koja će se održati u Sarajevu 2. juna, "može unaprijediti trend razvoja odnosa u pravcu pomirenja i saradnje u budućnosti". On je ocijenio da su u nedavnim posjetama i međunarodni zvaničnici "izrazili zabrinutost zbog nemogućnosti BiH da iskoristi prilike koje su joj otvorene, te nedostatak zajedničke vizije za budućnost".
Incko je naglasio da je retorika u BiH ponovo zaoštrena zbog ulaska u izbornu godinu, što skreće građanima pažnju sa važnih pitanja.
Savjetu bezbjednosti UN-a obratio se i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, čija je posjeta osporavana od predstavnika vlasti Republike Srpske jer kolektivni šef države nije usvojio ni platformu za njegov istup, ni govor koji je pročitao.
Silajdžić je pred Savjetom bezbjednosti ponovio stavove koje iznosi u skoro svim svojim obraćanjima, a odnose se na primjenu Dejtonskog sporazuma i upotrebu entitetskog glasanja.
Silajdžić je ocijenio da se Dejtonski sporazum primjenjuje selektivno, a za entitetsko glasanje smatra da je nepotrebno, te da blokira rad institucija BiH.
Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz RS, uputio je pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki Munu u kojem ga je obavijestio da stavovi koje u svom obraćanju bude iznosio predsjedavajući Predsjedništva BiH ne predstavljaju zvanične stavove BiH, nego lične stavove Harisa Silajdžića. Pismo generalnom sekretaru UN-a uputio je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić.
Vlada RS poslala je svoj izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a, ali kako su juče javile agencije on nije razmatran jer nije dostavljen putem Misije BiH u UN-u, što je redovna procedura.
Neki mediji javili su da je izvještaj Vlade RS imala samo delegacija Ruske Federacije, koja je jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.
BiH je nestalna članica Savjeta bezbjednosti od 1. januara ove godine.
Silajdžićev istup štetan
Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, odlaskom u Savjet bezbjednosti UN-a bez usaglašene platforme i dalje nanosi štetu srpskom narodu, rekao je Gostimir Popović, vojnopolitički analitičar.
"To je loša poruka koju će i drugi u Savjetu bezbjednosti vjerovatno uvidjeti, a da li će to i reći, to je drugo pitanje", kazao je Popović.
On je naveo da je dobro što je Nebojša Radmanović, član Predsjedništva iz RS, reagovao pismom upućenim UN-u, ističući da je trebalo reagovati i ranije donošenjem protokola koji bi spriječio da se ponavljaju ovakve situacije. Većina stranačkih predstavnika iz RS reagovala je juče zbog istupa Silajdžića u Savjetu bezbjednosti bez usaglašene platforme, te su to ocijenili kao njegove lične stavove.