BANJALUKA - Narodna skupština Republike Srpske nastavila je treći dan zasjedanje objedinjenom raspravom o setu zakona koje je Vlada Srpske predložila radi sanacije stanja štete pričinjene majskim poplavama.
Poslanici su na posebnoj sjednici nastavili razmatranje po hitnom postupku prijedloga zakona o fondu solidarnosti za obnovu Srpske, o posebnom doprinosu za solidarnost, kao i o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije.
Na dnevnom redu su po hitnom postupku i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o izmjenama i dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, te o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga.
Po hitnom postupku razmatraju se i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, o dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, te o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.
15.12 - Radojičić: Progresivna stopa poreza u praksi neizvediva
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, izjavio je da se suština prijedloga opozicionih poslanika u protekla dva dana svodi na to da su načelno za formiranje fonda solidarnosti iz kojeg bi se obeštetili oštećeni u poplavama, ali da se, istovremeno, protive svakom obliku poreza koji bi punio budući fond.
"Svi oni poslanici, koji potenciraju da se sredstva za sanaciju poplava trebaju uzeti iz republičkog budžeta, uopšte ne spominju budžete lokalnih zajednica, kao da oni ne postoje. Vaša priča se svodi na to 'Republika da da milijardu', a ne da to da urade opštine i gradovi", kazao je Radojičić.
U odgovoru na kritike opozicije u vezi predložene jedinstvene stope za sve plate, koje će biti dodatno oporezovane da bi se punio fond, Radojičić je naveo da progresivna stopa poreza, koju predlaže opozicija, zvuči dobro, ali da je u praksi neizvediva.
"Kad u u taj prijedlog uključite matematiku, shvatićete koliko je to loš prijedlog", rekao je Radojičić.
Funkcioneri Vlade RS, koji će biti članovi upravnog odbora budućeg fonda solidarnosti, neće primati nikakvu naknadu za angažman u ovom organu, izjavila je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS.
Tokom rasprave na današnjoj sjednici Narodne skupštine, Cvijanovićeva je naglasila da očekivani prihodi u Fond solidarnosti od solidarnog poreza neće biti ni izbliza dovoljni za sanaciju svih šteta.
Zbog toga je, kako je kazala, neminovan i rebalans republičkog budžeta, čega neće biti pošteđeni ni gradovi i opštine.
"Naravno da će doći do rebalansa, ali i sa tim ostaje činjenica da su štete tako velike da ne postoji šansa da mogu biti nadoknađene iz budžeta. Kamo sreće da to možemo riješiti zahvatima u budžetu", kazala je premijerka.
Ona je naglasila da će, pored sredstava Fonda, biti obezbijeđene i brojne kreditne linije pod izuzetno povoljnim kamatnim uslovima, koje su već ponudile neke međunarodne finansijske institucije. U Vladu je, kaže, već stiglo više takvih ponuda, uključujući i jednu koja se odnosi na obnovu stočnog fonda.
14.16 Golić: U Srpskoj 85.000 bespravno izgrađenih objekata
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić navela je da u Srpskoj ima oko 85.000 bespravno izgrađenih objekata, ali da će takvi objekti, koji su bili poplavljeni, biti obuhvaćeni naknadom štete od poplava.
Tokom skupštinske rasprave o prijedlozima zakona Vlade Republike Srpske za sanaciju šteta od poplava, Golićeva je rekla da objekti koji su izgrađeni na neodgovarajućim i nepristupačnim terenima i zemljištu podložnom klizištima ne mogu dobiti građevinske dozvole.
13.45 - SNSD predlaže formiranje anketnog odbora
Željko Mirjanić, šef poslaničkog kluba SNSD-a, izjavio je da ova stranka predlaže formiranje anketnog odbora u vezi majskih poplava kako bi se analiziralo i dokumentalo "šta se stvarno događalo tokom protekle katastrofe".
"Da su razmijemo; anketni odbor nema bi imao apsolutno nikakve veze sa eventualnim istragama nadležnih insttiucija, odnosno tužilaštava, nego reakcijom i organizacijom sistema, prije svega Civilne zaštite", rekao je Mirjanić i dodao da bi istraga ovog odbora trebala dovesti do promjene resornih zakona.
13.10 - Sala bez poslanika
Sala Narodne skupštine u ovim trenucima gotovo da je ostala bez poslanika pošto se većina njih povukla u skupštinski restoran.
Razlog izlasku iz sale, kako saznanjemo, direktno je povezan s tim što je u 12 časova prekinut direktan prenos današnje sjednice na RTRS-u.
13:05 - Jovičić: Prva dva dana u Doboju ništa nije radilo
Radislav Jovičić, ministar unutrašnjih poslova RS, izjavio je da prvih dana poplava u Doboju gradski krizni štab uopšte nije funkcionisao i da je republički krizni štab radio njihov posao sve dok se nisu osposobili da mogu da djeluju u takvoj situaciji.
Odgovarajući na kritike opozicionih poslanika, ministar Jovičić je kazao da su republički organi bili prisiljeni da vode sve krizne poslove u Doboju jer gradski krizni štab nije funkcionisao.
"Prva dva dana u Doboju ništa nije radilo. Uostalom, kome može da komanduje komandant štaba koji je dozvolio da prvi bude zarobljen", naveo je Jovičić, aludirajući na činjenicu da je prvog dana poplava poplavljen i lokalalni krizni štab.
Kao ilustraciju stanja u Doboju, Jovičić je naveo da je lokalni štab 15. maja, prvog dana poplava, u 7 časova i 30 minuta zabranio izvlačenje automobila na više zone u gradu, iako je već dva časa kasnije i sam centar grada bio u potpunosti pod vodom, da bi u 14 časova visina vode u centru dosezala i tri metra.
"Neki od poslanika tvrdili su ovih dana da je republički štab bio SNSD-ov štab, što je apsolutno netačno, jer je u cijelom štabu samo jedan čovjek bio iz SNSD-a, i to direktor bolnice. Republički tim se odmah potčinio lokalnom kriznom štabu čim je on počeo da funkcioniše", navao je Jovičić.
12.30 - Kovačević: HE "Bočac" nije uticala na plavljenje banjalučkih naselja
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević izjavio je danas da rad hidroelektrane "Bočac" tokom poplava, koji je bio u skladu sa svim pozitivnim normama i uputstvima, nije imao nikakvog uticaja na plavljenje pojedinih banjalučkih naselja.
Kovačević je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske istakao da je ta hidroelektrana bila potpuno tehnički i funkcionalno ispravna prije i tokom poplava.
11: 59 - "IPA sredstva nisu za građane, već za projekte"
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da sredstva koja bi se mogla povući iz IPA fondova nisu sredstva koja bi se mogla dati građanima, već za realizaciju određenih projekata.
"Ta i druga sredstva će ići logikom – izaberite projekat i kažite da se on finansira iz tih i tih sredstava", rekla je Cvijanovićeva na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
Ona je istakla da će na red uskoro doći i rebalans budžeta, ali da je to "faza dva". Pri rebalansu, dodala je ona, praviće se prioriteti i uštede.
"Naše opredjeljenje nije da smanjujemo plate, jer se to radi u krajnjoj nuždi", naglasila je Cvijanovićeva.
Šef poslaničkog kluba SDS-a Vukota Govedarica rekao je da se budžetskim uštedama mogu obezbijediti određena sredstva, navodeći kao primjer da treba prepoloviti izdatke kao što su reprezentacija, troškovi puta i smještaja, te honorari.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da svi poslanici imaju istu namjeru da pomognu ljudima nastradalim u poplavama, ali da su u tom pristupu različita mišljenja i da treba vidjeti kako da se urgentno dođe do sredstava.
11: 25 - Cvijanović: Više prihoda u fondu solidarnosti
Očekivani prihodi u budući fond solidarnosti, iz kojeg će se sanirati poplavljena područja i stanovništvo, biće veći od 93,5 miliona KM, koliko je prvobitno projektovano, izjavila je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS.
U nastavku posebne sjednice Narodne skupštine, posvećenu mjerama za saniranje posljedica majskih poplava, premijerka je naglasila da najnovije projekcije ukazuju da bi se u ovaj fond moglo slijevati dosta više novca nego što se prvobitno očekivalo.
Ipak, ona je istakla da taj novac neće ni izbliza biti dovoljan za saniranje svih šteta, odnosno da će primarno biti korišten za isplatu jednokratne novčane pomoći stanovništvu.
Ona je precizirala da će pravo na taj novac imati isključivo domaćinstva te da će se način isplate ovih sredstava biti uređen nizom podzakonskih akata, što bi trebalo da uslijedi nakon što parlament prihvati predloženi zakon o formiranju fonda solidarnosti.
Prema njenim riječima, Vlada će utvrditi stroge mjere kontrole za potrošnju sredstva iz ovog fonda, koje će uključivati tzv. dvostruku kontrolu.
- Sa svoje strane, lokalne zajednice su dužne da popištu oštećena domaćinstva i oni ujedno odgovaraju za istinitost tih podataka. Te spiskove ćemo kontrolisati sistemom nasumičnih "blic" kontrola, ali i sistemskom kontrolom s ciljem izbjegavanja mogućih zloupotreba - navela je premijerka.