SARAJEVO, BANJALUKA - FBiH pokrivena je sa oko 402.000 hektara oranica od čega je 50 odsto neobrađeno, dok je iskorištenost oranica i bašti u RS 61,8 odsto, odnosno oko 614.264 hektara.
Poljoprivredno zemljište u oba entiteta uglavnom je u privatnom vlasništvu.
Davor Vasilj, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, rekao je da se radi o statističkim podacima, te da je ovo ministartsvo počelo s projektom uspostave registra poljoprivrednih gazdinstava i proizvođača kako bi imali tačne podatke i vidjeli stvarne resurse.
`Naša zadaća je vratiti poljoprivredi dignitet. Nema ništa svetije od proizvodnje hrane. Krenuli smo u izradu strategije razvoja poljoprivrede. Bavimo se načinom kako angažovati resurse, šta su pravci razvoja i u skladu s tim krenuli u izradu novog zakona o podsticajima`, rekao je Vasilj.
Istakao je da se godišnje gubi 3.000 hektara kvalitetnog zemljišta zbog izgradnje.
`Novim zakonom povećaćemo odnos kapitalnih ulaganja. Potrebno je potaknuti investicijsku banku da osigura više sredstava za investiranje u poljoprivredu. Sadašnji poticaji daju pomake, mada ne drastične`, kazao je Vasilj.
Senad Kikić, stručnjak za žitarice u Zavodu za poljoprivredu FBiH, sumnja u tačnost statističkih podataka prema kojima je 198.000 hektara obrađenih oranica. Procjenjuje da je situacija nepovoljnija.
`Statistika uzima podatke od opštinskih referenata, a oni ne obilaze teren već prepisuju stanje od prošle godine iako stalno oranice gubimo izgradnjom`, istakao je Kikić.
Dodao je da se najkvalitetnije zemljište nalazi u dolinama rijeka, a ono je najviše devastirano gradnjom koja ga trajno uništi.
`Nije problem autoput. On treba. Problem je bespravna izgradnja. U dolini Lašve kvalitetno zemljište uzurpirano je trgovačkim kopleksima`, kazao je Kikić.
Smatra da neobrađene oranice mogu biti pokrivene žitom i industrijskim biljakama čime bi bio smanjen uvoz.
Osman Tatarević, direktor `Poljoproma` Bihać, koji se bavi proizvodnjom sjemenskog krompira i žitarica, kazao je da je obradio 200 hektara zemljišta, a ima mogućnosti i mehanizaciju da obradi i 1.000 hektara, ali je problem što nije riješeno šta je privatno, a šta društveno, niti je riješeno šta su pašnjaci, oranice i livade.
Stefan Trivković, viši stručni saradnik za poljoprivredno zemljište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kaže da su novi razvojni koraci predviđeni `Strategijom razvoja poljoprivrede RS do 2015. godine`.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, smatra da je u uslovima u kojima se RS trenutno nalazi riječ o maksimalnom iskorištavanju raspoloživih površina. Kako naglašava, zemljište i u RS je u 95 odstotnom privatnom vlasništvu, a još postoji veliki broj oranica koje niko ne obrađuje.
Raspored kultura na obradivom zemljištu
Federacija BiH raspolaže sa 1,1 milion hektara ukupne poljoprivredne površine, od čega je 717.000 hektara moguće obradivo zemljište, statistički su podaci kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumastva BiH.
Dok prema podacima resornog ministarstva u RS postoji 1,2 miliona hektara ukupnih poljoprivrednih površina od koje u moguće obradivo zemljište spada 893.540 hektara.
Od mogućeg obradivog zemljišta FBiH ima oko 402.000 hektara oranica od čega je obrađeno do 200.000 hektara. Najveći dio su prirodne livade koje zauzimaju oko 260.000 hektara. Voćnjaci se prostiru na 41.000 hektara, vinogradi na 3.000 hektara.
Prema podacima iz Zavoda za statistiku FBiH, od ukupne zasijane površine oranica, žito je na 81.300 hektara, industrijsko bilje na 1.900 hektara, povrtno bilje je na 45.000 hektara, a stočno-krmno bilje na 64.200 hektara.
Struktura obrađenih površina u RS je takva da najviše površine otpada na livade koje zauzimaju 222.550 hektara i pašnjake koji zauzimanju 358.155 hektara. Voćnjaci su na 56.242 hektara, vinogradi na 484 hektara.
Žitarice, odnsono kukuruz i strna žita, u sjetvenoj strukturi učestvuju sa 30 odsto i gaje se na približno 250.000 hektara. Povrće je zasijano na površini od 30.000 hektara, a u strukturi obradivog zemljišta učestvuje sa 3,35 odsto, dok je krmno bilje posijano na površinu od 40.000 hektara.
Na jednog stanovnika u RS dolazi 0,64 hektara obradivog zemljišta, dok ovaj procenat u FBiH iznosi 0,31 hektar obradivog zemljišta po glavi stanovnika od čega su pola oranice.