SARAJEVO - Iako dosad nije bilo apelacija stranaka na kršenje prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine izradilo je Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što je po mišljenju pravosudnih radnika apsurdno i nepotrebno.
"Ne treba nam takav zakon, on će samo dodatno opteretiti rad Suda BiH. Radi se o čistoj pravosudnoj birokratiji i dodvoravanju Briselu i ništa više. Rokovi već postoje i oni su propisani, a predsjednici sudova i rukovodioci odjeljenja treba da organizuju rad tako da ne dolazi do kašnjenja", rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH, dodajući da Sud BiH uopšte nema problema s kašnjenjem jer ima malo predmeta u radu te da i to govori da zakon koji je predložen ne treba.
Koji je motiv Ministarstva pravde BiH da izradi Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku juče nismo uspjeli saznati, međutim u obrazloženju tog zakona navedeno je, između ostalog, da je Savjet ministara BiH u maju 2018. godine razmotrio Inforamciju o postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava koji pokreću pitanja povrede prava na pravično suđenje i zadužilo Ministarstvo pravde da sa predstavnicima relevantnih institucija u BiH ispita mogućnost uvođenja efikasnog pravnog lijeka u domaće zakonodavstvo.
"Iako dosad nije bilo apelacija stranaka povodom kršenja prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH upućenih Ustavnom sudu BiH, u skladu s organizacijom Suda BiH, a na temelju rješenja radne grupe, Ministarstvo pravde je sačinilo nacrt zakona kojim se štiti pravo na suđenje u razumnom roku pred pravosudnim institucijama na nivou BiH", navodi se, između ostalog, u obrazloženju Nacrta zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
U svom obrazloženju Ministarstvo pravde BiH navodi da, za razliku od Suda BiH, koji nema problema s rokovima, a za koji se praktično i donosi zakon, entitetski sudovi u BiH često krše pravo na suđenje u razumnom roku. U periodu od 2016. do 2018. godine Ustavni sud BiH primio je 5.371 predmet s enitetskih sudova, od čega je u 4.152 predmeta utvrđena povreda prava, što, kako navode, predstavlja 77,3 procenta predmeta u kojima su utvrđene povrede.
"Ukupni podaci o broju predmeta odnose se na postupanje svih sudova u BiH, te je time potrebno iznaći sistemsko rješenje za sve nivoe vlasti, iako pred Ustavnim sudom BiH nije bilo predmeta koji se odnose na postupanje pravosunih organa na niovu BiH", naveli su u obrazloženju.
Samim Nacrtom zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku definisano je da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi Sudu BiH, a o njemu će odlučivati predsjednik Suda BiH osim u slučaju u kojem on postupa. Nakon toga predsjednik Suda BiH može odrediti sudiju koji će pored njega voditi postupak i odlučivati o zahtjevu, o kojem odluka mora biti donesena u roku od 60 dana.
Kada je riječ o kaznama, zbog štete prouzrokovane kršenjem prava na suđenje u razumnom roku stranci se isplaćuje novčana naknada od 500 do 3.000 KM.
Zanimljivo je i da za sprovođenje predloženog zakona neće biti potrebno izdvojiti sredstva u budžetu BiH jer apelacije pred Ustavnim sudom BiH ukazuju da Sud BiH nije u kašnjenju.
Ovaj zakon već je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a primjenjivaće se od 1. januara 2021. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.