Zajednički "imenitelj" nekoliko teških slučajeva ubistava sa političkom ili kriminalnom pozadinom, koja su se dogodila u Sarajevu nakon rata, jeste to da ona nikada nisu rasvijetljena.
Istrage o četiri najteža ubistva još su otvorene. Iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo potvrdili su da na ovim predmetima rade, ali da nemaju određenih pomaka.
`Ništa se u biti nije promijenilo. To su sve teška i komplikovana krivična djela koja je teško dokazati. Tužioci rade na ovim predmetima i nisu ostavljeni u stranu. Mi bismo najviše voljeli zbog ugleda kuće izaći pred javnost s rezultatima i optužnicama, ali trenutno nemamo informacija s kojima bismo mogli ići u javnost`, kazala je Edina Pirija iz Službe za odnose s javnošću Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Nedžad Ugljen, zamjenik šefa bivše Agencije za istraživanje i dokumentaciju (bošnjačke obavještajne službe AID), ubijen je 28. septembra 1996. godine u Prijedorskoj ulici u Sarajevu dok je izlazio iz automobila.
Istraga o ovom ubistvu otvorena je protiv nekadašnjeg direktora AID-a Kemala Ademovića, dok je drugoosumnjičeni Enes Pandžić, koji je do 2001. godine radio u bh. ambasadi u Kuvajtu. Ranije je potvrđeno da se istraga ne vodi samo protiv Ademovića i Pandžića, već da je proširena i na druge osobe.
Tužilac sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Oleg Čavka 2005. godine, nakon pristanka Ramiza Delalića Ćele (optuženog za ubistvo srpskog svata na Baščaršiji 1992. godine) da surađuje u ovom slučaju, otvorio je novu istragu. Čavka je u Njemačkoj krajem 2005. godine ispitao Suada Curića Šoka, bivšeg radnika AID-a, koji je nakon atentata na Ugljena nestao iz BiH. Prema ranijem pisanju domaćih medija, za Ugljenovu smrt odgovoran je upravo Curić, koji sada ima državljanstvo Njemačke.
Jozo Leutar, zamjenik ministra unutrašnjih poslova FBiH, ubijen je u martu 1999. godine u Sarajevu, kada je pod njegov službeni automobil bačena eksplozivna naprava. Kantonalni sud u Sarajevu prije tri godine oslobodio je Ivana Andabaka, Željka Ćosića, Dominika Ilijaševića Comu, Zorana Bašića, Jedinka Bajkušu i Marija Miličevića odgovornosti za ubistvo Leutara. Optužnica protiv ove šestorke temeljena je na iskazu zaštićenog svjedoka Merima Galijatovića, čija je relevantnost kasnije osporena. Svi su u ponovljenom postupku oslobođeni optužbe.
Mario Miličević Baja tokom cijelog postupka bio je nedostupan istražnim organima. Miličević ima hrvatsko i državljanstvo BiH, a od ubistva Leutara živi u Hrvatskoj. Prema najnovijim informacijama, Miličević je izrazio spremnost svjedočiti o svojim saznanjima o atentatu na Leutara. Istragu o ubistvu Joze Leutara zajednički vode MUP Federacije BiH i MUP Kantona Sarajevo.
Vjerovatno jedno od najspektakularnijih ubistava u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, kada je pod džip Taiba Torlakovića, za kojeg se vjeruje da je bio jedan od istaknutih članova sarajevskog podzemlja, u januaru 2004. postavljen eksploziv, do danas nije rasvijetljeno. Bomba je eksplodirala u naselju Stup rano ujutro, dok se Torlaković džipom iz pravca Vogošće kretao prema centru Sarajeva.
Prema tadašnjim nezvaničnim informacijama iz policije, Torlaković, kojeg je 2000. godine Misija UN-a označila kao jednog od 14 vođa kriminala u BiH, nastradao je u obračunu dvije suprotstavljene kriminalne grupe u Sarajevu. Jednu, navodno, predvode doseljenici sa Kosova, dok su u drugoj kriminalci sa korijenima iz BiH.
Mjesec dana nakon podmetanja bombe pod Torlakovićev džip u Sarajevu se desilo još jedno ubistvo, koje je, prema ocjenama policije, posljedica mafijaškog obračuna.
Sredinom februara 2004. godine Zihad Hasanović iz Sjenice presreten je dok je svojim BMW-om prolazio pored tvornice `Žice` u Sarajevu (Ulicom Džemala Bijedića). Nepoznati napadači u drugom vozilu presreli su Hasanovića i u njega i vozilo ispalili više hitaca, od kojih je Hasanović podlegao.
Iz policije je saopšteno da je njegovo ubistvo direktna posljedica presijecanja lanca trgovine heroinom, koji je iz Istanbula trebao biti dopremljen u Sarajevo. Na osnovu informacija dobijenih od policije iz FBiH, u Turskoj je zaplijenjena velika količina heroina.
`Činjenica da droga nije došla u Sarajevo očigledno je nekome zasmetala. Policija za sada nema glavnog osumnjičenog za ubistvo, ali imamo saznanja koja će nas možda dovesti do ubica`, kazao je neposredno nakon ubistva Dragan Mioković, tadašnji glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo.
Policija gotovo tri godine od ubistva Hasanovića nije pronašla ubice, niti su `saznanja` dovela do hapšenja osumnjičenih.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo tvrde da sva ova ubistva nisu zaboravljena, ali da ne mogu govoriti o detaljima istraga.
`Ovo su komplikovana krivična djela. Sve informacije o istražnim radnjama koje se provode u vezi s krivičnim djelima ubistava Taiba Torlakovića, Zihada Hasanovića, Nedžada Ugljena i Joze Leutara može saopštiti samo Tužilaštvo Kantona Sarajevo`, rekao je Jusuf Zornić, portparol MUP-a KS.
(Nastaviće se)
Hećimović: Ugljen ubijen zbog istrage o mudžahedinima
Esad Hećimović, dugogodišnji novinar i autor knjige `Garibi - Mudžahedini u BiH 1992-1999`, u svom istraživanju došao je do zaključka da je zamjenik šefa bivše bošnjačke obavještajne službe AID Nedžad Ugljen ubijen jer je 1995. godine pokrenuo istragu protiv vrha Odreda `El Mudžahid` iz sastava ARBiH.
`Ugljen je krajem oktobra 1995. naredio SDB-u prisluškivanje šejha Envera Šabana i drugih komandanata Jedinice stranih vojnih dobrovoljaca. Moja pretpostavka je da je Ugljen, koji je bio oficir za vezu AID-a s američkom CIA, ubijen upravo zbog ove istrage`, kaže Hećimović, istakavši da za ovu tezu nema dokaza jer bi u suprotnom to i napisao u svojoj knjizi.